Grabar-Kitarović: Hrvatska može postati važno energetsko čvorište Europe

(Foto: http://predsjednica.hr)

“Neke države članice ovise o samo jednom vanjskom dobavljaču za svoj cjelokupni uvoz plina te su izloženije poremećajima u opskrbi”, istaknula je Predsjednica

Ivana Vranješ

Centar za obnovu kulture u ponedjeljak je u zagrebačkom hotelu Esplanade organizirao međunarodni forum „Energetska sigurnost u Hrvatskoj i šire“ na kojem su sudjelovali poljski ministar za europske poslove Konrad Szymanski i litvanski ministar energetike Žygimantas Vaičiunas.

U uvodnom govoru predsjednik Centra za obnovu kulture Stjepan Bartulica je rekao kako se ova konferencija događa u trenutku kada Hrvatska mora donijeti važnu odluku u području energetike.

„Želimo potaknuti otvorenu raspravu o tome što je bolje za našu zemlju. Želimo da Hrvatska bude suvremena zemlja, slobodnih ljudi koja će znati definirati i braniti svoje nacionalne interese“, rekao je Bartulica. Dodao je da energetika danas znači geopolitiku, da Hrvatska nije sama i da mora voditi računa o širem okruženju.

Brojne visoke goste iz Hrvatske i inozemstva te sudionike konferencije pozdravila je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović. Naglasila je kako je energetska sigurnost tema koja je u širim okvirima od nacionalnih, izaziva punu pozornost europskih i svjetskih državnika, stručne i šire javnosti, dugoročno je važna za Republiku Hrvatsku i za razvoj hrvatskog gospodarstva te za nacionalne interese i stabilnost.

EU – najveći uvoznik energenata

„Izazovi s kojima se Europska unija suočava na području energetike jasno podcrtava činjenica da je 2014. godine, uoči predlaganja uspostave Energetske unije uvezeno 53 posto potreba za energijom, po cijeni od oko 400 milijardi eura što Uniju čini najvećim uvoznikom na svijetu. Neke države članice ovise o samo jednom vanjskom dobavljaču za svoj cjelokupni uvoz plina te su izloženije poremećajima u opskrbi”, istaknula je Predsjednica. Dodala je kako je stoga vidljivo zašto je uspostava Energetske unije značajna kao jedan od deset političkih prioriteta Junckerove Komisije. Energetska unija uspostavlja se kroz pet povezanih dimenzija usmjerenih na povećanje energetske sigurnosti, održivosti i konkurentnosti.

„U vrhu prioriteta nalazi se dimenzija energetske sigurnosti, solidarnosti i povjerenja, a naglasak je stavljen na diverzifikaciju izvora opskrbljivača i opskrbnih pravaca, posebice Južnog plinskog koridora te čvorišta LNG-a diljem Europske unije. U tom kontekstu Republika Hrvatska može igrati važnu ulogu. Zbog svog geostrateškog položaja obilježenog regijama srednje i jugoistočne Europe te smještajem na Jadranskom moru kao poveznicom s cijelim svijetom, Hrvatska je u poziciji postati snažnim energetskim čvorištem Europe“, rekla je Grabar-Kitarović. Naglasila je kako je sigurnost opskrbe energijom temelj Nacionalne strategije energetskog razvoja koja će biti donesena do kraja ove godine. Predsjednica je izrazila uvjerenje da će Strategija respektirati ključne projekte poput LNG terminala, Jonsko-jadranskog plinovoda i infrastrukturnih poveznica sa susjednim državama koje mogu znatno pridonijeti energetskoj sigurnosti srednje i jugoistočne Europe, odnosno cijele Europske unije.

I Hrvatska sve ovisnija o uvoznom plinu

„Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i energetike ukupna potrošnja plina u Hrvatskoj iznosi 2,6 milijardi prostornih metara, proizvodimo oko 60 posto sami, a oko 40 posto uvozimo. Domaća proizvodnja smanjuje se po prosječnoj godišnjoj stopi od 8 posto te je izgledno da će se smanjivati i u budućnosti, a to znači da ćemo sve više ovisiti o uvoznom plinu“, podsjetila je Predsjednica. Naglasila je kako je u tom smislu plutajući LNG terminal na otoku Krku važan čimbenik diverzifikacije prirodnim plinom i povećanja sigurnosti opskrbe plinom za Hrvatsku, ali i za srednju i jugoistočnu Europu.

„Unaprijeđenje energetske sigurnosti kao ključan aspekt ovog projekta donijet će mnoge koristi državama članicama i susjednim državama, ali i dati značajan doprinos europskim ciljevima energetske politike, napose diverzifikaciji izvora, jačanju pregovaračkih pozicija Europske unije spram trećih država i smanjenju ovisnosti o uvozu energenata“, tvrdi Predsjednica.

Kao drugi važan projekt spomenula je Jonsko-jadranski plinovod koji se temelji na ideji povezivanja postojećeg plinskog transportnog sustava Hrvatske preko Crne Gore i Albanije s Trans-jadranskim plinovodom. Iz Hrvatske će tako biti moguće opskrbljivati jugoistočnu Europu plinom iz užnog koridora, a uz to LNG terminal na otoku Krku dobiva dodatnu važnost kao mogući izvoz plina za Jonsko-jadranski plinovod.

Litvansko iskustvo

Litvanski ministar energetike Žygimantas Vaičiunas istaknuo je prednosti za potrošače koje ima plutajući LNG terminal u Litvi. Terminal je izgrađen u rekordnom roku za dvije i pol godine, a počeo je s radom prije četiri godine.

„Priča o ovom terminalu je jednostavna. Imali smo dugo ovisnost o Gazpromu, dobavljaču plina iz Rusije. Jedan od čimbenika koji je bio pokretač je Strategija za energetiku koja je usvojena u lipnju ove godine u našem parlamentu. To je vrlo važna činjenica da razmotrimo buduću ulogu ovog terminala za naše potrošasče. Nova energetska strategija stavlja težište na obnovljive izvore energije. Od 2012. godine kad je usvojena zadnja strategija postigli smo veliki napredak u razvitku plinskog sektora, ovisnost o dobavljaču je smanjena, ostvarene su konkurentske cijene. Međutim, još uvijek postoje neki izazovi u sektoru električne energije imajući u vidu da uvozimo električnu energiju iz drugih zemalja“, istaknuo je litvanski ministar.

Osim prijelaza na ambiciozne planove u razvoju obnovljivih izvora energije ključni aspekt litvanske strategije je stvaranje inovacija za energetsku politiku i izvoz tih inovacija.

Ministar Vaičiunas je rekao kako Litva do 2050. godine u 100-postotnom iznosu želi ovisiti o obnovljivim izvorima energije, a ne fosilnim gorivima. Komentirao je i kako je plutajući terminal u Litvi promijenio tržište.

„Radikalno je promijenio tržište, došlo je do prekretnice u regiji, jer se pokazala mogućnost da prevladamo ovisnost o stranom dobavljaču, došlo je do diverzifikacije naše opskrbe prirodnim plinom. Ključni element je da su naše cijene plina bile jednake onima u europskim čvorištima, a ne onima koje je propisao i odredio Gazprom. Uvoz plina iz Rusije smanjio se za oko 50 posto. Sada idemo dalje kako bi osigurali sigurnost opskrbe ne samo za regiju već kako bi imali alternativna goriva za brodove, za teški transport“, istaknuo je ministar Vaičiunas.