Gotovo 75 % studenata medicine smatra da će imati bolje radne uvjete u inozemstvu

Vrlo mali broj studenata smatra da je sustav pravedan. Većina ih smatra da su razgovori za posao namješteni, da je potrebna veza za posao, da uspijevaju snalažljivi, a ne oni stručni. „U kontekstu zdravstvenih djelatnika potrebno je raditi na tri stvari koje tjeraju mlade iz Hrvatske. To su neizvjesnost, neinformiranost i nepovjerenje u sustav u cjelini“, istaknuo je Relić

Ivana Vranješ

Vijeće mladih Predsjednice Republike u srijedu je u Uredu na Pantovčaku organiziralo okrugli stol pod nazivom „Biti mlad i ostati živjeti u Hrvatskoj”.

U konstruktivnoj raspravi sudjelovali su predstavnici udruga mladih i pojedinci koji su dali prijedloge za rješenje demografskog problema, a neki od njih iznijeli su i razloge svog ostanka ili odlaska iz Hrvatske.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović je podsjetila kako je javnosti predstavila svoj prijedlog mjera populacijske politike, a ovaj tjedan je sudjelovala i na Vladinom Vijeću za demografsku revitalizaciju zemlje. Stoga je logičan slijed i davanje glasa mladima, čija su iskustva i prijedlozi važni, jer mogu pridonijeti rješavanju akutnih i kroničnih problema.

Predsjednica je izrazila zadovoljstvo što se na svim razinama društva – od lokalne zajednice do resornih ministarstava, političkih stranaka, udruga civilnog društva, akademske zajednice, pojedinaca, operativnih tijela države – može prepoznati volja, napori i svijest da bi se preokrenuli negativni demografski trendovi.

Prijedlog populacijskih mjera kao “živi” dokument

Naglasila je da je prijedlog populacijskih mjera „živi“ dokument koji će se dalje nadograđivati, dokument koji je otvoren dodatnim prijedlozima, kritikama, iskustvima, izračunima, praćenju pojedinih mjera, svemu što može pridonijeti rješavanju gorućeg vala odlaska mladih i cijelih obitelji iz Hrvatske. Zahvalila je svima koji su već poslali svoje prijedloge koji će biti razmotreni i uzeti u obzir prilikom redigiranja prijedloga populacijskih mjera.

„Zajednički cilj svih nas je vratiti mladima povjerenje u sustav, pokrenuti reforme, preokrenuti spiralu negativne selekcije na svim društvenim razinama ostvariti pozitivniju klimu i tako motivirati sve da ostanu u domovini. To zajedništvo u definiranju ciljeva je iznimno bitan preduvjet i prvi korak u rješavanju problematike“, poručila je Predsjednica.

Koordinator Vijeća mladih Predsjednice Republike i predsjednik Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Danko Relić prezentirao je stavove studenata zadnje godine Medicinskog fakulteta na temu ostanka ili odlaska iz Hrvatske. Istraživanje je provedeno u protekle dvije godine te je 2016. obuhvatilo 90 posto studenata, a 2017. 75 posto studenata.

„Ovo istraživanje je pokazalo kako je 2016. godine 50 posto studenata razmišljalo o odlasku u inozemstvo u kontekstu trajne emigracije, a taj se postotak smanjio 2017. godine. Glavni razlog odlaska mladih liječnika u inozemstvo je što smatraju da će imati bolji standard života, da će ih više cijeniti, da će lakše naći posao i da će imati bolje radne uvjete u kontekstu edukacije i mogućnosti napredovanja nego što imaju u Hrvatskoj. Tako je odgovorilo između 65 i 75 posto studenata”, rekao je Relić. Dodao je kako pri upisu na Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu samo 13 posto studenata je razmišljalo o odlasku iz Hrvatske. Osvrnuo se i na povjerenje u sustav, a vrlo mali broj studenata smatra da je sustav pravedan. Većina studenata smatra kako su razgovori za posao namješteni, da je potrebna veza za posao, da uspijevaju snalažljivi, a ne oni stručni.

Većina mladih liječnika želi doprinijeti boljitku domaćeg zdravstvenog sustava

„Međutim, oko 70 posto njih se izjasnilo da žele pridonijeti boljitku zdravstvenog sustava svoje zemlje, a ne neke druge zemlje“, dodao je Relić. Spomenuo je kako je mladim zdravstvenim djelatnicima najvažniji obiteljski život, dobri međuljudski odnosi, sigurno zaposlenje, pomaganje drugima, a tek onda ima je važna zarada. No nažalost u medijima se vrlo često krivo interpretira kad je u pitanju važnost aspekta života mladih zdravstvenih djelatnika.

„U kontekstu zdravstvenih djelatnika potrebno je raditi na tri stvari koje tjeraju mlade iz Hrvatske. To su neizvjesnost, neinformiranost i nepovjerenje u sustav u cjelini“, istaknuo je Relić.

Voditeljica ureda Centra karijera na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Iva Gospodnetić je iznijela iskustva koja je stekla sa studentima kroz aktivnosti, ali i kroz individualno savjetovanje.

„Generalno gledano, hrvatski i inozemni poslodavaca prepoznali su studente FER-a kao izuzetno kvalitetne i sposobne. Studenti imaju različite mogućnosti pri zapošljavanju, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Nažalost, nemaju studenti svih smjerova mogućnost raditi u Hrvatskoj, jer grane industrije nisu razvijene do te mjere da bi im pružile mogućnost za onu vrstu posla koja ihnteresira, zadovoljava. Takvi studenti potražit će mogućnost zaposlenja i nastavka karijere u inozemstvu“, istaknula je Gospodnetić. Dodala je kako većina studenata odlazi u inozemstvo, jer tamo vide mogućnost za dobivanje kreativnog, atraktivnog posla koji će im dati priliku za neki utjecaj u zajednici.

FER-ovci se vraćaju iz inozemstva i otvaraju tvrtke u Hrvatskoj

Gospodnetić je spomenula i kako se neki studenti vraćaju iz inozemstva te otvaraju svoje firme u Hrvatskoj.

„Na fakultetu vrlo aktivno promičemo poduzetništvo. Otvorili smo i poduzetnički inkubator, gdje studenti svoje ideje pretvaraju u poduzetničke aktivnosti s ciljem otvaranja svojih kompanija“, dodala je.

Liječnik Kliničke bolnice Sestre milosrdnice Goran Marić je pohvalio prijedlog mjera populacijske politike Predsjednice Republike. Osvrnuo se na konkretne mjere koje se tiču liječničke struke.

„Imamo najveći problem s odlaskom liječnika koji su tek završili fakultet, a prvenstveno je razlog što ne mogu dobiti željenu specijalizaciju, ako je i dobiju imaju drastično različite uvjete rada s obzirom na mjesto u kojem rade. U slučaju odlaska u inozemstvo ili iz moje ustanove imam ugovornu odštetu od 40 tisuća kuna, a moja kolegica iz Nove Gradiške od 700 tisuća kuna. To je jedan model kazne koji nije dobar i trebalo bi koristiti model stimulacije. Da bi mladi liječnici ostali u Hrvatskoj trebalo bi ih stimulirati boljim uvjetima rada, većom plaćom, rješavanjem stambenog pitanja, mogućnošću napredovanja u Hrvatskoj, ali povremenim stručnim usavršavanjem u inozemstvu“, istaknuo je Marić.

Smatra da odlazak u inozemstvo može biti poticajan za profesionalno napredovanje te oni koji su uspjeli u inozemstvu mogu biti dobar primjer i treba raditi na povezivanju s uspješnim Hrvatima u inozemstvu.

Potpredsjednik Udruge četvero i više djece Cetinskog kraja, Vedran Ivačić istaknuo je kako je najveći problem što mlade obitelji iz Centinskog kraja se sele u Zagreb i Split što doprinosi lošoj demografskoj slici tog kraja.

Prijedlog za ministricu Murganić

„Udruga je i uputila ministrici za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadi Murganić neke mjere koje mogu doprinijeti boljoj demografskoj slici, a jedna od njih je i majka odgojiteljica djeteta, majke bi mogle birati između karijere i odgoja djeteta“, rekao je Ivačić. Dodao je kako bi majke odgojiteljice imale radni staž i dječji doplatak.

Predsjednica Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske Tanja Herceg je rekla kako država radi na Nacionalnom programu za mlade, gdje su angažirane različite radne skupine, po prvi puta sudjeluju međuresorna tijela te poduzetnici.

„Vjerujem da će Nacionalni program za mlade doprinijeti mjerama i omogućiti ostanak mladih u Hrvatskoj. Svi mladi su pozvani na e-savjetovanje koje će biti otvoreno za građane kako bi prokomentirali sve mjere i svojim iskustvom doprinijeli što treba u državi mijenjati da bi ostanak u Hrvatskoj bio lakši“, rekla je Herceg. Naglasila je kako se mjere iz programa odnose se na zapošljavanje i obrazovanje, ali i na ruralna područja.

„Dijalogom s mladima došlo se do toga da treba ulagati u ruralna područja, gdje nema jednakih uvjeta i kvalitete života kao u urbanim sredinama“, istaknula je Herceg.

Studentica Nika Bešker iznijela je razloge svog odlaska iz Hrvatske. Naglasila je kako je odlučila studirati na Harvard Universityju jer je riječ o jednom od najprestižnijih fakulteta u svijetu, ali smatra da niti u Hrvatskoj ne bi dobila takvo obrazovanje kao u SAD-u. U Hrvatsku se ne misli vratiti još nekoliko godina jer joj je cilj prvo izgraditi karijeru u SAD-u. Dodala je da bez obzira na stanje u državi Hrvatska je puna potencijala.

Ivana Čosić iz UNICEF-a doktorirala je na Cambridgeu, ali je odlučila nastaviti svoju karijeru u Hrvatskoj, a razlog je bio što se tijekom doktorata bavila temom unaprijeđenja obrazovnog sustava u Hrvatskoj.

„Unatoč odlascima na specijalizacije u inozemstvo uvijek me je vuklo da dam svoj doprinos Hrvatskoj“, rekla je Čosić. Za ostanak u Hrvatskoj nakon završetka studija stomatologije u Zagrebu odlučio se Ivan Sesar koji se zaposlio u Lici te je i vlasnik stomatološke ordinacije.