(Ilustracija: Aktivisti Zelene akcije prosvjeduju protiv gradnje LNG terminala na otoku Krku)
Primjer LNG terminala na Krku je primjer u kojem se EU ponaša suprotno interesima građana. Kako je moguće da EU odobri financiranje objekta koji se ne nalazi u prostornom planu meni je nepoznanica?
dr. sc. Viktor Simončič
Najvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša unutrašnja ravnoteža, čak i naša egzistencija zavisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu. (Albert Einstein
Viktor Simončič
Dugo pišem, još duže pamtim. Rade nam stvarno što žele. Ovo je gore od diktature. U diktaturi je neprijatelj znan. Opipljiv je. Možete ga »uhvatiti za vrat« ili biti uhvaćeni. U demokraciji koja počiva na kupovanju mandata, u kojoj trebaju godine da se možda, jer nije sigurno da će uhvatiti kokošar koji je falsificirao putne naloge u kabinetu Vlade, nema više ničeg opipljivog. Samo žitka masa, pa svako »hvatanje za vrat« procuri kroz prste institucija sistema. Primjera bezbroj, a poučak mora biti kratak. Odlučio sam se da stanje ilustriram, »Vukelićevim mostom« na livadi kraj Karlovca. Most koji ne spaja.
Bio sam uvjeren da se to događa samo nama. Zanosio sam se kako je negdje drugdje politika častan poziv. Na EU izborima smo znali za koga glasamo. Uvažen je princip tako zvanih špicenkandidata. Srodne političke stranke, pučani, socijalisti, liberali, zeleni ,…, izabrali su tzv. špicenkandidata, koji bi u slučaju njihovog izbora došao na čelno mjesto EU i zastupao interese svih nas. Prošli su izbori i princip špincekandidata otpao je u europskom kadrovskom loncu. Dobili smo predsjednicu EU komisije, ne po volji nas koji smo izašli na izbore, već po volji nekoga iz sjene: https://zg-magazin.com.hr/politicka-gumilastika/.
Iako prevara birača ostavlja gorčinu, mogu pokušati razumjeti, ali ne mogu shvatiti zašto je potrebno da nas varaju s predizbornim obećanjima. Kakva bi to razlika u Europskoj uniji nastala da je umjesto gospođe s »von«, izabran netko s »van« ili čak netko bez »von-van-ven-vun-vin«? Nama običnim smrtnicima nikakva. Razlika je samo za interesne skupine. Ako prođe »von« bit će više za sve koji su iza »von«, i manje za sve one koji su bez »von« i bez »van-ven-vun-vin«.
Preplaćeni nerealni projekti
Primjeri preplaćenih i nerealnih projekata koje izdašno financira i odbacivanje čak i najmanje mogućnosti pogreške EU birokracije, nema sumnje da se i u EU politici ne radi samo o čistim poslovima. Kao da je EU kokošarenje samo sofisticiranije i skuplje od onog s putnim nalozima. Nama običnim smrtnicima svejedno je tko nas potkrada. Princip je isti, sve su drugo nijanse, kako pjeva Balašević o pijetlu. O tome sam pisao sve do EU: https://zg-magazin.com.hr/zlocinacki-poduhvat-mariscina-prosmrdio/.
Kao u Kralju Learu, i u EU politici nije najgore kada možeš reći to je najgore. Može EU i gore. Može se, na račun profita, poigrati sa sigurnošću građana. Primjer LNG terminala na Krku je primjer u kojem se EU ponaša suprotno interesima građana. Znam o čemu govorim. Vodio sam državnu komisiju za ocjenu Studije utjecaja na okoliš za kopneni terminal tamo negdje 1993/4. godine.
Kako je moguće da EU odobri financiranje objekta koji se ne nalazi u prostornom planu meni je nepoznanica? EU nije smjela prihvatiti da se proglašenjem strateškog interesa, prekrše osnovna prava stanovnika. U najmanju ruku se prije odobrenja projekta moralo zahtijevati promjene prostorno planskih dokumenata.
LNG terminal krši osnovnu politiku zaštite okoliša i sigurnosti i građana
Da je neki u EU, debelo plaćeni birokrat i previdio izgradnju objekta suprotno prostornom planu i interesu lokalne zajednice, mogu razumjeti. Kažu, sve ima svoju cijenu. Ono što ne mogu razumjeti, kako je moguće da se kod izgradnje LNG terminala krši osnovna politika zaštite okoliša i sigurnosti građana? Naime, okolišno pravo EU, a i praksa u Hrvatskoj stara dobrih 50 godina, počiva na obavezi da se za sve značajnije objekte, a LNG bilo kopneni bilo plutajući spada u takve, izradi procjene utjecaja na okoliš, kako bi se predvidjele potrebne mjere zaštite okoliša. Elementi objekta i mjere zaštite okoliša, koje sadrže i mjere sigurnosti, moraju se u cijelosti poštovati kod projektiranja i izgradnje.
Ne ulazeći u zakonitost postojeće građevinske dozvole, jer je pitanje kako je moguće graditi objekt kada se vode sudski procesi koji ga dovode u pitanje, iz slika u novinama sam vidio da se odustalo od predviđenog građenja obale za prihvat brodova izgradnjom kesona – velike kocke od metala i betona koja se negdje pripremi, doveze i postavi na dno. Pri tome nije važno kakvo je dno, jer se smješta na veliku površinu. Umjesto kesona, suprotno važećim dokumentima, odlučeno je da se odustane od kesona i da se obala učvrsti pilotima.
Piloti su neka vrsta stupova koji se, jedan do drugoga zabijaju/temelje u dno. Kako se radi o kraškom i trusnom području, pitanje je stabilnosti i sigurnosti svakog od pojedinačnog pilota. Kod plutajućeg terminala, kakav se planira na Krku, jedan brod služi kao spremnik za plin, a drugim se plin dovozi. Kada su oba broda privezana jedan na drugi, ključan element sigurnosti u slučaju havarije je njihovo brzog uklanjanja od obale, što dalje od naselja i zbog toga je bitno o kakvoj se obali radi. Nije isto ako se radi o čvrstom i nepokretnom kesonu, ili pilotima koji se mogu, na primjer uslijed potresa, ili jer nisu dobro temeljeni pomjeriti. Isprika stručnjacima na mom laičkom opisu.
U studiji utjecaja na okoliš, upravo zbog sigurnosti predložen je samo sistem kesona, a ugradnja pilota nije čak niti razmatrana kao alternativa, ako sam u pravu. Slijedom okolišne politike (naše i EU), investitor ne smije mijenjati projekt i u ovom slučaju ne smije ugraditi pilote, čiji utjecaj na okoliš i time i na sigurnost nije procijenjen. Prije izmjene projekta mora se provesti nova/dodatna procjena utjecaja i time i cijeli postupak odluke o uvjetima gradnje, uključujući i javnu raspravu. Ovim ne želim prejudicirati da li je moguće ugrađivati pilote umjesto kesona. Osobno vjerujem da je to moguće. No to nije dovoljno. Je li je to moguće kao i pod kojim uvjetima zaštite, mora se odrediti preko utjecaja na okoliš/sigurnost.
Pitanje za europarlamentarce
Koliko je meni poznato, nema tog strateškog dokumenta, kojim se u mirnodopskim uvjetima može narušiti taj postupak. Pozivam EU da se trgne. Pozivam naše EU parlamentarce da postave pitanje sigurnosti građana Krka u parlamentu. Očigledno je da mnogobrojna upozorenja ne reagira EU birokracija, pa je potrebna reakcija EU parlamenta. Naslućujem da ovakvo ponašanje udružene lokalne i briselske birokracije na Krku, nije jedino unutar EU.
Koristim priliku da na djelovanje pozovem i nevladine organizacije. Bolje prilike od zaštite nacionalnog interesa i budućeg sprječavanja političara da grade »Vukelićeve mostove« nema. Treba to napraviti na način kao su napravili »zeleni« Republike Srpske. Na neku vrstu, daleko manje samovolje od ove oko LNG terminala, kod planirane izgradnje drugog bloka termoelektrane na ugljen Ugljevik, kada nisu uspjeli kod kuće srušiti upitnu procjenu utjecaja na okoliš, obratili su se međunarodnoj zajednici. I uspjeli su. Postupak je vraćen na početak. Do daljnjeg nema gradnje. Znam podosta o tome. Prema potrebi mogu pomoći da nam »zeleni« iz susjedstva pomognu i savjetuju kako se to radi.
Pisao sam o, po meni neracionalnom plutajućem LNG: https://zg-magazin.com.hr/tko-ce-odgovarati-zbog-promasene-odluke-o-gradnji-lng-terminala/. No što se meni čini neracionalno, ne mora tako i biti. Ali što se tiče (i) moje ocjene oko pridržavanja procedura u nacionalnom i EU zakonodavstvu, e to ne da mora, nego MORA tako biti, ako želimo sačuvati povjerenje u investicije, zaštititi okoliš i sigurnost stanovnika. Koliko pamtim, ovakvog presedana nije bilo kod izgradnje nekog malog većeg objekta od ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj. Primjer LNG-a pokazuje da sadašnje hrvatske institucije nisu više u stanju poštivati osnovne zakonitosti i procedure na području okoliša. Možda zbog nekih nepoznatih interesa? Stoga poziv EU: Gdje ste? Pomognite, i vas (EU) radi! Ima li mjesta za djelovanje OLAF (EU tijelo za borbu protiv prevara), ne mogu suditi?
Najbolje je cijelu RH proglasiti rezervatom. Čemu imati LNG kad plin imaju rusi, samo spojimo cijev. Čemu proizvoditi struju kad je imaju na pretek u Evropi, izgradimo još pokoji dalekovod. Čemu graditi centre za gospodarenje otpadom, hajdemo ga jednostavno ne proizvodit, ionako otpad zagađuje. Ima sličnih primjera u Australiji, Africi gdje plemena žive u skladu s prirodom. Pa valjda smo i mi sposobni tako živjeti.
Ne radi se o LNG – ZA ili PROTIV. Loklan zajednica i dio samostalne struke je ZA, ali kopneni, koji ne uzurpira veliki dio obale, ne koći razvoj i puno je sigurniji. Ovdje se radi o poštivanju zakonitosti i osnovnih prava. Primjer LNG (nije jedini), pokazuje nepoštivanje zakona i nametanja prava birokratski jačega, pa ispada kao da već živimo kao plamena (isprika plemenima jer se kod njih zna red).
Nemam komentara na sadržaj, niti primjedbi! Ali, podsjetio bih čitatelje na komentar u vezi prošlog poučka.
Kako se čini, i ovo je lijep primjer što je vrijeme i povijest. Koje sadržaje i karakteristike nosi. Na žalost svih odgovorih ljudi, najčešće se događalo nakada ranije, da tzv. “pobjednici” nekih bitaka ili ratova, pišu povijest. A svi znamo i to da se istina doznaje tek naknadno, kad onih koji su živjeli u aktualno vrijeme nema više. U današnje vrijeme se zna sve , a neke stvari kao namjere znaju se i prije nego se učine, pa se ipak učini baš to o čemu pričamo!?Što nam je onda još za činiti. Ono što sada znamo je dokazano vremenom a to je, da jedino revolucije djeluju promptno, in time. Ne znam da li sam za revoluciju ili ne, jer one “jedu” i svoju djecu. Ali, staje nam svakako da gutamo ovakva saznanja i živimo kako se može.
Čestitke svima koji imaju hrabrosti i polože trud da objelodane ono što ne valja. Lako je s onime što je dobro, pa iako se ne objavi, to ostaje uvijek dobro!
B. Holzer
Pitanje “Da li treba nova Studija utjecaja na okoliš ako se umjesto kesona ugrade piloti ?” je podudarno sa pitanjem “Da li kod političkih prebjega u Saboru iz jedne stranke u drugu trebaju novi izbori ?”.
Na jaaaakoooo puno logičkih pitanja koja proizlaze iz zdravog razuma danas je odgovor “šutnja” ili “Ne treba”. Takva pitanja su na svakom koraku (Slavonija, zdravstvo, školstvo, mirovinski sustav, socijalni sustav, privreda, politički sustav, vojska, …….) pa zašto bi i ekologija bila izuzetak. Našoj Vladi je sve to normalno jer ne znaju bolje i ne razmišljaju za opće dobro.
Samo jedna napomena, još prije 4 godine sam na Viktorovom pučku o “Medu i mlijeku” intervenirao i objasnio da je gradnja Karlovačkog mosta na Korani (Viktorov “Vukelićev most”) želja Karlovčana, a ne političara, da se napravi zaobilaznica Turnja kroz koji još i danas ide SAV promet prema Plitvicama i Bosni. Na taj način bi se rasteretio promet ovim naseljem. U tu svrhu postoji dio ceste kroz grad skoro do Korane (nešto prije tog novog mosta) i ta cesta neprirodno, naglo skreće na staru cestu preko starog mosta (a ne na ovaj novi) koji svakim danom sve manje i sve slabije izdržava taj promet.
Izgradnja te zaobilaznice je bila u planovima države pa je prebačena na lokalne vlasti grada Karlovca. Sada su političke aktivnosti u Karlovcu da se ponovno ta gradnja stavi u prioritete države. Svi se nadaju da će ta zaobilaznica izgraditi i tada taj most neće biti predmet (NEOPRAVDANE) sprdnje niti loš primjer.
Ova situacija govori da usporedba Karlovačkog mosta preko Korane ( “Vukelićevog mosta” ) gdje ljudi podržavaju izgradnju zaobilaznice sa izgradnjom terminala gdje ljudi NE PODRŽAVAJU (ili gdje ima ekoloških rizika) i nije baš najspretnije odabrana. No premise se teško mijenjaju i nakon 4 godine od spoznaje (ili se, ipak, već počinje pomalo zaboravljati ?). Jedina usporedba koja bi se mogla napraviti je slabost organizacije naše države ali za takvu usporedbu ima jaaakooo puno boljih primjera, kud baš na Karlovački most ? Obrana grada od poplava i izgradnja zaobilaznice su dvije primarne želje građana Karlovca, međusobno povezane, i sada ih treba još i spominjati u negativnom kontekstu. Eto, emotivna intervencija !
Slažem se da usporedba nije najsretnija. Razumijem zašto most može biti logičan objekt buduće trase. Vrlo često se vozim kroz Turanj, kada skraćujem put na relaciji Siska – Delnice. Dok do toga ne dođe most je spomenik, slažem se s MUNJOM, slaboj organizaciji i planiranju, ali i neracionalnom trošenju novca. Nije mi bila namjera sprdnja nikoga, pa koristim priliku da se ispričam, ako to netko tako osjeća. Nadam se da za sljedeće 4 godine most biti konačno u funkciji. Ako ne, opet ću ga spomenuti ….. možda i ovakvi komentari doprinesu izgradnji zaobilaznice ….
Sjetio sam se jedne stare izreke, :”Um caruje ali snaga klade valja”
U ovom slučaju, kao i u bezbroj sličnih, snaga je kapital i interes moćnika.
Neovisno o tome u kojem području se nešto gradi.
A birokracija je ista u svim sustavima, prilagođena je ostvarivanju
ciljeva moćnika.
Sve se može kada se ruke slože, one od EU i domaće. A tko to uopće gradi? Viktor previše toga zna jer ima veliko iskustvo.