Elektroničko glasanje kao rješenje za slijepe birače

Elektroničko glasanje kao rješenje za slijepe birače

Kad su u pitanju parlamentarni izbori nemoguće je prilagoditi glasačke listiće na način kako je to odrađeno za predsjedničke izbore

Petra Deša

5. srpnja 2020. godine održat će se parlamentarni izbori u Republici Hrvatskoj i tada će građani odlučiti tko će zauzeti one divne, udobne fotelje i svojim glasom osigurati novi petogodišnji mandat i sigurnu, više nego »pristojnu« plaću novoizabranima.

Veliki je broj slijepih osoba u Hrvatskoj, kažu oko 5000. Ali ako ćemo strogo gledati, ima u toj brojci svega jer je nedostatak vida širok pojam, pa kad govorimo o isključivo slijepim osobama tada mislimo na one koji ne mogu samostalno pisati niti čitati, ne mogu se samostalno kretati bez dodatnog pomagala u vidu bijelog štapa ili psa vodiča. Sad, kada smo točno definirali skupinu građana koji su slijepi postavljamo si pitanje: Dokad ćemo biti zakinuti?

Unatoč nedostatku vida, slijepa osoba ipak može čitati i pisati no, bez obzira na činjenicu da se svaka slijepa osoba zna samostalno potpisati ne možemo reći da aktivno koristi olovku i papir već piše Braillovim pismom ili čita preko računala, tableta i mobitela no u tom slučaju zapravo se može reći da sluša jer koristi govornu podršku.

Ogromni troškovi kampanja

Problem se pojavljuje redovito svakih pet godina kada su neki Izbori osim kada su predsjednički jer, iako se svaka »šuša« može kandidirati ipak je relativno mali broj hrabrih koji žele voditi jednu državu no, kada su, primjerice, parlamentarni izbori i kada u moru ljudi treba izdvojiti njih nekoliko, slijepi građani nisu ravnopravni glasači.

Svaka stranka izdvaja veliki novac za svoju kampanju kako bi se predstavila građanima u što blistavijem svjetlu, privukla što više glasača i tako si osiguraju brojna zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. No isto tako svaka bi stranka također mogla izdvojiti koji iznos i uplatiti ga u svrhu prilagodbe glasačkih listića na Braillovom pismu i time osigurati mogućnost da i slijepe osobe ravnopravno sudjeluju u izboru onih koji će kroz naredno razdoblje i dalje obećavati, a tek pokoje obećanje i ispuniti.

Kad se govori o prilagodbi glasačkih listića ili bilo kojeg informativnog teksta treba imati na umu da je brajica (kako ju iz milja zovu slijepi) nekoliko puta veća od standardnog crnog tiska što iziskuje veći snop otisnutog papira. Stoga je teško baš sve prikazati brajicom, čega su slijepe osobe itekako svjesne, ali gdje ima volje, ima i načina!

Glasački listići prilagođeni za predsjedničke, ali ne i za parlamentarne izbore

Kad su u pitanju parlamentarni izbori nemoguće je prilagoditi glasačke listiće na način kako je to odrađeno za predsjedničke izbore. U tom slučaju nije dovoljno samo izraditi sam popis kandidata, već je bitna i ona matrica od plastike koja uz lijevi rub ima izrezane kružiće jedan ispod drugoga, koji služe da kada se matrica položi na glasački listić kružići odgovaraju brojci ispred kandidata, a prema kružiću se zaokruži željeni broj. Takva je matrica neizvediva kada se radi o parlamentarnim izborima i glasačkim listićima pa shodno tome slijepi ne dobivaju mogućnost samostalno obaviti svoju građansku dužnost.

Jednostavno, način prilagodbe postoji, posebno uz svu modernu tehnologiju 21. stoljeća pa se tako, primjerice, može na službenim stranicama Državnog izbornog povjerenstva objaviti popis svih jedinica i kandidata za saborske fotelje kako bi slijepi građanin pročitao popis i upamtio svog favorita te znao taj broj zaokružiti na listiću. No opet ni to sam ne može ostvariti jer, kako je već spomenuto, nemoguće je je izraditi takvu matricu.

Isto tako, sam popis se može izraditi i na brajici pa da slijepi građanin na svom biračkom mjestu može pročitati u miru i tišini popis kandidata. Očito je i to problem iako se radi prilagodba po biračkom mjestu, a ne po broju slijepih osoba koje mu pripadaju, pa shodno tome neće biti na tisuće brajevih papira već onoliko koliko je birača na biračkih mjesta.  

Rješenje: Elektroničko glasovanje za slijepe osobe

Što zapravo treba napraviti i na koji način se može olakšati slijepim građanima, a ne samo osobama u kolicima kojima je najveći problem uopće pristup biračkom mjestu, ali kad istom pristupe lako samostalno zaokruže listić?

Živimo u 21. stoljeću, a digitalizacija nam nikome ne bi trebala biti nepoznanica. Stoga je elektronsko glasanje višestruko pozitivno rješenje, a prvenstveno treba izdvojiti novac jer ništa nije besplatno pa skoro ni zrak kojeg udišemo.

Stoga, apeliramo na sve koji nešto mogu učiniti da se uhvate posla, kontaktiraju sve posrednike slijepih osoba i porade na tome da i slijepi građanin bude dio glasačkog stanovništva. Bliži nam se 5. srpnja, vrijeme je prevrtljivo stoga, ne smijemo čekati zadnji tren već treba početi raditi sad i odmah.