Ekonomska aktivnost žena u Hrvatskoj ispod prosjeka EU-a
„One se često plaše odlaska na porodiljni dopust jer znaju da ga moraju zaraditi. Žene poduzetnice rade svih sedam dana u tjednu i to više od osam sati dnevno“, rekla je Šimek i istaknula problem nepostojanja mentora za žene poduzetnice, te problem nepostojanja seminara i poduzetničkih inkubatora za žene poduzetnice u pojedinim županijama. One su one tako prepuštene isključivo savjetnicima za zapošljavanje iz HZZ-a, ističe Šimek.
Hrvatski zavod za zapošljavanje pod velikim je „povećalom“ domaće javnosti još od početka ekonomske krize 2008. godine. Gotovo svakodnevno mediji objavljuju informacije o broju nezaposlenih osoba te o kretanjima na tržištu rada. Crna se statistika malo poboljša u periodu ljetne turističke sezone, kada privremeno zaposlenje pronađe veliki broj nezaposlenih radnika i radnica. U moru negativnih trendova i statističkih pokazatelja, pojedine grupe nezaposlenih i problemi s kojima se suočavaju stavljeni su po strani. Pridaje li se danas važnost velikoj stopi nezaposlenih žena u ukupnom broju aktivnog stanovništva, kada situacija nije puno bolja niti za muškarce? Diskriminaciji žena prilikom traženja posla? O važnoj temi položaja žena na tržištu rada bilo je riječi na tribini pod nazivom Koliko smo zapravo ravnopravni?, koju je organizirala Udruga „ZG“- za promicanje proizvodnih djelatnosti, turizma i samozapošljavanja.
Svoje iskustvo u radu s nezaposlenim ženama s posebnim osvrtom na poduzetništvo, prenijela je Ivana Šimek, rukovoditeljica Odsjeka za rad s poslodavcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).
„Udio nezaposlenih žena je veći od udjela nezaposlenih muškaraca. Gledamo li Europsku uniju gospodarska aktivnost žena u Hrvatskoj je niža od prosjeka u Uniji, a ekonomska aktivnost žena je također niža od prosjeka u Uniji. Postavlja se pitanje zašto je to tako, kada znamo da je žensko poduzetništvo glavni pokretač, a statistika pokazuje da u Hrvatskoj žene na rukovodećim mjestima drže 350 000 zaposlenika, to je 41 posto u realnom sektoru. Njihove firme ostvaraju značajne prihode, posluju bez gubitaka i imaju sedam posto više prihoda“, iznijela je podatke Šimek.
Predrasude pri zapošljavanju žena
Ona je istaknula kako HZZ daje poticaje za zapošljavanje žene, ali da još uvijek postoje predrasude poslodavaca po pitanju zapošljavanja žena koji su skloni razmišljanju da će žene kad – tad morati brinuti o djeci. Šimek je navela kako postoje stereotipi o ženama poduzetnicama, ženama u znanosti, inovatoricama te kako one često nemaju podrška financijskih institucija za svoj rad.
Ona je rekla kako žene s kojima radi Zavod, a koje ulaze u poduzetništvo najčešće strahuju zbog porodiljnog. „One se često plaše odlaska na porodiljni dopust jer znaju da ga moraju zaraditi. Žene poduzetnice rade svih sedam dana u tjednu i to više od osam sati dnevno“, rekla je Šimek i istaknula problem nepostojanja mentora za žene poduzetnice te problem nepostojanja seminara i poduzetničkih inkubatora za žene poduzetnice u pojedinim županijama. One su one tako prepuštene isključivo savjetnicima za zapošljavanje iz HZZ-a, ističe Šimek. „Osim toga često imamo problem s podizanjem samovrijednosti žena koje su duže vrijeme nezaposlene. To je put koji često dugo traje“, objasnila je Šimek.
Na pitanje novinara zašto se žene manje zapošljavaju i što Zavod može učiniti po tom pitanju, Šimek je objasnila da je razlog tome vjerojatno u činjenici kako se žene odlučuju na zasnivanje obitelj. „Zavod ne može sugerirati poslodavcu koga će zaposliti. Mi imamo aktivne mjere za zapošljavanje žene, no mi ih ne zapošljavamo, Zavod ne može stvoriti radna mjesta.“ Ona kao jedno od rješenja vidi veću potporu koju bi lokalne zajednice trebale pružati ženama poduzetnicama.
Njezina je završna poruka bila: „U radu sa ženama koje su samozaposlene shvatila sam da im je potrebna veća potpora svih nas i lokalne zajednice. Moramo čuti ono što nam govore da im je potrebno više mentora, umrežavanja, poduzetničkih vještina, edukacija. Moramo im dati vjetar u leđa.“ (zg-magazin)