Dvije polustoljetnice

Dvije polustoljetnice

(Neven Bilić, Veliki Muntius / Foto: Igor Čatić)

U članku posvećenom izložbi Ratka Petrića objavljen je članak vrlo intrigantnog naslova – Buntovnik kiparstva radio je u materijalu koji ga je trovao i ubijao. Logično je pitanje, vrijedi li ta ocjena i za rad N. Bilića, čija je skulptura Veliki muntius od istog materijala?

prof. emer. Igor Čatić

Igor Čatić
Igor Čatić (Foto: Boris Jagačić)

Šeću dva umirovljenika. Mlađi, bio je polaznik prve klase, diplomirao i magistrirao kod starijeg. Život ga je odveo u svijet. I doktorirao iz rada, na najglasovitijem svjetskom institutu područja djelovanja. Tamo je doktorirao i njegov mentor, pred pola stoljeća. Jedinstveni slučaj. Šetajući dolaze do Umjetničkog paviljona, gdje se održava četvrta izložba iz ciklusa Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona. Ona, kipara Nevena Bilića pod nazivom Veliki Muntius.

Umirovljenici su u osnovi proizvodni inženjeri. Zadivljeni izloškom, približi su se tom djelu. Misleći da je metalni odljevak. Jeste odljevak, ali od njima vrlo bliskog materijala. I trenutno je nastala poveznica s Biafrom, Ratkom Petrićem (izložba 2021.), Nevenom Bilićem i njihovim područjem djelovanja, plastikom.

Velika izložba kipara, grafičkog dizajnera i karikaturista Ratka Petrića (1941-2010) u Muzeju suvremene umjetnosti, otvorena je u ožujku 2021. Na njoj je prikazano gotovo 300 radova, skulptura, dokumentacije, crteža, grafika, plakata … tog velikog hrvatskog umjetnika. Vrlo dojmljiv prikaz napisala je o tom događaju u „Večernjaku“, Maja Car.

Jesu li umjetnici upoznati s mogućim rizicima novih materijala?

Naslov bio je vrlo intrigantan, Buntovnik kiparstva radio je u materijalu koji ga je trovao i ubijao. Logično je pitanje, vrijedi li ta ocjena i za rad N. Bilića, čija je skulptura Veliki muntius od istog materijala?

Mora se poznavati tvari i materijale da bi se analizirao navedeni naslov. U tome pomaže nedavno objavljen tekst Proširenje sistematizacije tvari i materijala – od atomske razine do složenih sustava [Kem. Ind. 70 (11-12) (2021)]. Kao osoba koja je sudjelovala s raznim statusom, u organiziranju izložbi umjetničkih djela od plastike i gume, zapazio sam da umjetnici nerijetko ne napišu od kojeg su materijala njihova djela.

Opravdano se postavlja pitanje kada prelaze na nove materijale, jesu li upoznati s mogućim rizicima? Razlikuju li rad s materijalima ili sa smjesom tvari? Ako je istinita tvrdnja da umjetnici ne vole da ih se pita što predstavlja njihova umjetnina, onda vrijede sljedeća promišljanja.

Sve su kemikalije (manje ili više) štetne

Prva materijalna umjetnina, artefakt kojeg je načinio klesar-alatničar, bila je kameno rezalo. Staro sada 3,3 do 3,4 milijuna godina. Tijekom razdoblja od prvog materijalnog artefakta do pred kojih tridesetak tisuća godina, materijalne tvorevine izrađivale su se od prirodnih materijala. Tada je načinjena prva tvorevina od smjese tvari, gline i dodataka. Smjesi se dao početni oblik, praoblik i zatim se pri odgovarajućoj temperaturi postiglo potrebno čvrsto stanje artefakta.

Na sličnom načelu, temelji se pravljenje gumenih dijelova, pred kojih 3,6 tisuća godina. Smjesa kaučukovca i dodataka praoblikovana je i očvrsnuta u gumeni proizvod. Da bi se načinio poliesterski proizvod, pa i umjetničko djelo, osnovni sastojak čini poliesterska smola. Zbog sniženja viskoznosti poliesterske smole kao osnovni dodatak rabi se kapljeviti stiren koji djeluje kao razrjeđivalo. Stiren je i monomer koji kasnije, uz pomoć katalizatora, reagira s poliesterskom smolom kako bi se dobio umreženi plastični, preciznije duromerni plastični proizvod. Da se spriječi prijevremeno umreživanje, smjesi se dodaje i neki inhibitor.

Osnovni sastojak, poliesterska smola izumljena je tridesetih godina prošlog stoljeća. Moguće da proizvođači poliesterske smole i ostalih dodataka, nisu pravodobno upoznali Ratka Petrića s mogućim posljedicama rada sa smjesama poliesterske smole.

Sve su kemikalije manje ili više štetne. U ovoj smjesi najopasniji je stiren, a ima ga u velikoj količini. Štetan je ako se udiše. Prouzrokuje oštećenje organa tijekom produženoga ili ponovljenog izlaganja. Može biti fatalan ako se proguta i udiše. Prouzrokuje iritaciju očiju i kože. To je bolest za koju se uvodi naziv stirenoza. Ubraja se u skupinu bolesti koje izaziva plastika, koja je uvedena 2021. u članku Što je plastoza. Što više uvedene su i nove engleske riječi u članku Plastosis, adiplastosis and oceans (2021).

Petrić je obolio od stirenoze

Stoga kao zaključak ove raščlambe bio bi opravdan naziv članka, Buntovnik kiparstva radio je sa smjesama koje su ga trovale i ubijale. U tekstu bi se objasnilo da je obolio od stirenoze. No u trenutku pisanja teksta ta riječ nije postojala. Valja objasniti zašto je riječ materijal zamijenjena s riječju smjesa. Sve tvorevine koje se prave od smjesa tvari, poput kaučukovih ili keramičkih, ali i smjesa za pravljenje betonskih konstrukcija ne postoje kao materijali dok ne završi proces očvršćivanja.

Zato nema samostalnih materijala: gume, betona, keramike već tvorevine od tih materijala. Važna razlika u stručnom pogledu. Izrađuje se od kamena, drva (engl. manufacturing). ali se proizvode (fabrication ili production) betonske, gumene, keramičke pa i plastične poliesterske tvorevine. Još dodatak uz opis skulpture N. Bilića. Piše lijevani poliester. Preciznije bilo bi reakcijski lijevana skulptura. No, za prosječnog posjetitelja tog vrlo lijepog djela, dovoljan bi bio naziv lijevana poliesterska smola.

Zaključujući razmišljanja o dvjema prekrasnih izložbi, jedan šetač, umirovljenik zaključuje. Ne pitajte zašto upravo takvo djelo. Traži opširna objašnjenja, poput onoga Borisa Greinera o skulpturi N. Bilića. Istodobno je zamijećeno da u timu Umjetničkog paviljona nema stručnjaka koji poznaje podrobnije područje plastičnih i gumenih umjetničkih djela. Da barem pregleda pripremljene popratne tekstove. Mramornih i ostalih skulptura bit će sve manje.

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni