Dozvole za strance produžit će se s jedne na tri godine
Za sezonce sa 6 na 9 mjeseci
(Dragutin Kamenski,Ivan Vidiš, Josipa Jutt Ferlan, Žarko Katić,Tomislav Njegovan; Izvor: HGK)
Izmjene Zakona o strancima omogućit će državljanima trećih zemalja da nakon godine dana rada u Hrvatskoj promijene poslodavca u zanimanju za koje im je izdana dozvola za boravak i rad, bez ishođenja nove dozvole
Nedostatak radne snage gorući je problem hrvatskog gospodarstva koji postaje i kronični problem. Pposebno u građevinarstvu i turizmu, iako je rast potražnje za stranim radnicima prisutan u svim sektorima, rečeno je na jučerašnjem okruglom stolu “Zapošljavanje stranih radnika – uvjeti, procedure i novosti”, koji se u organizaciji HGK – Komore Zagreb održao u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
“U našim redovitim kontaktima s tvrtkama članicama poslodavci nestašicu radnika sve češće ističu kao jedan od ključnih izazova za njihovo redovito poslovanje”, kazao je uvodno Josip Zaher, predsjednik HGK-Komore Zagreb
Prošle je godine u Hrvatskoj izdano rekordnih 124.121 produljenja dozvola i novih dozvola i boravka i rada državljana trećih zemalja, što predstavlja porast od 51,5 posto u odnosu na 2021. godinu. Prema procjenama, ove godine će se izdati oko 180.000 produljenih i novih dozvola.
Najviše dozvola izdano za graditeljstvo
Najviše je dozvola izdano za graditeljstvo – 53.772, a potom po broju izdanih radnih dozvola slijede turizam (32.306), industrija (16.932), promet (7.336), poljoprivreda (2.957) te je za ostale djelatnosti izdano ukupno 10.818 radnih dozvola.
Najveći broj dozvola u 2022. izdan je državljanima BiH (36.769), Srbije (19.127), Nepala (12.222), Sjeverne Makedonije (10.050) i Kosova (8.979).
Zakonska rješenja su liberalizirana uvođenjem modela testa tržišta rada u odnosu na raniji kvotni sustav, a postoje i brojne iznimke. U pripremi su i nove izmjene Zakona o strancima s ciljem daljnjeg ubrzanja i pojednostavljenja postojećih procedura.
Prema prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova, koji je prezentirao državni tajnik u MUP-u Žarko Katić, predlaže se produženje važenja cjelogodišnjih dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine te produženje važenja dozvole za boravak i rad za sezonske radnike u poljoprivredi i šumarstvu te turizmu i ugostiteljstvu sa sadašnjih 6 na maksimalnih 9 mjeseci.
Novost je i da državljani trećih zemalja koji nakon godine dana žele promijeniti poslodavca u istom zanimanju, za koje je izdana dozvola za boravka i rad, neće morati ishoditi novu dozvolu za boravak i rad. U ovom slučaju bi novi poslodavci bili u obvezi tražiti pozitivno mišljenje HZZ-a bez obveze mijenjanja dozvole.
Zapošljavanje stranih radnika povećava troškove poslovanja
Između ostalog, izmjene zakona, koje bi trebale zaživjeti krajem ove godine, predviđaju i produženje EU plave karte s 2 na 4 godine, a novost je da će se moći izdati i osobama koje nemaju isključivo diplomu kao dokaz kvalifikacije u visokom obrazovanju već imaju stručne vještine visoke razine, što je sukladno Direktivi EU.
Također, propisana je obveza vrednovanja vještina za IT zanimanja te će se u suradnji sa socijalnim partnerima dogovoriti visina primanja, s time da prag plaće mora biti od najmanje 1,0 do najviše 1,6 puta bruto godišnje plaće (sada je najmanje 1,5).
Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, istaknuo je da je za daljnji razvoj gospodarstva RH potrebno omogućiti kvalitetne i odgovarajuće radnike s domaćeg tržišta rada, uz fleksibilan i učinkovit sustav uvoza radne snage u deficitarnim zanimanjima.
Dragutin Kamenski, prokurist Kamgrada, istaknuo je da zapošljavanje stranih radnika značajno povećava troškove poslovanja. Jezična barijera je veliki problem, kazao je Kamenski navodeći da će još veći izazov biti zapošljavati strance kao tehnički kadar jer za zadovoljenje regulative i polaganje stručnih ispita treba i do tri godine.