Donald Trump, Darko Rundek, zalogajnica i plastika

Donald Trump, Darko Rundek, zalogajnica i plastika

(Isječak iz spota “Reci NE” Darka Rundeka / Izvor: Youtube, snimka zaslona)

Sada se hajci na plastične vrećice za nošenje pridružio i naš slavni glazbenik Darko Rundek. Načinio je izvrstan filmić s djecom iz Velike Gorice. Pitanje glasi: Tko je platio taj uradak? Naime, ne vjerujem da se gospodin Darko Rundek baš previše razumije u plastiku. Zna izvrsno svirati i pjevati

prof. emer. Igor Čatić

Što povezuje otočku zalogajnicu i Donalda Trumpa? Slamke. A jednokratnu plastiku i dragog mi glazbenika Darka Rundeka? Vrećice s ručkama. Zašto SAD ne priznaju svjetsku akciju protiv jednokratne plastike pod naslovom Stop single use of plastics (zaustavite jednokratnu uporabu plastike)? Jednokratna plastika ne postoji. Postoje jednokratni plastični proizvodi. Kao npr. brojni proizvodi za potrebe medicine. Ili simbol »proklete plastike«, vrećice. Za objašnjenje poslužit će misli iz Deklaracije o ravnopravnosti tvari i materijala, koja je u tisku.

Već nekoliko godina svjedoci smo harange protiv plastike. Posebno, uoči EU izbora. U čemu se ističe britanska jedriličarka. Koja je tom akcijom načinila u 2017. promet od 1,1 milijardi GBP? O tome se podosta pisalo po medijima.

Na odmoru, u »mojoj« otočkoj zalogajnici nude se gostima papirnate slamke. Zalogajnica pripada sustavu kojeg čine kamp, hotel i brojne trgovine, a vlasnik je stranac. Time je navedeni sustav samo dosljedno primijenio Direktivu Europskog parlamenta i Europskog vijeća iz lipnja 2019. No u kojoj se izrijekom naglašava da se radi o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Među njima su plastične slamke, kojih je u otpadu 0,02 posto. Alternativni materijali za slamke imaju najmanje 4 od mogućih 8 negativnih bodova, plastične ni jedan, a mogu se upotrebljavati i za medicinske svrhe.

Pripremajući sastanak ministara zemalja G20 u Tokiju, sastali su se u Karuizawi ministri zaštite okoliša i energetike, 15. i 16. lipnja 2019. Tom prilikom predstavnik SAD, Andrew Wheeler je rekao. »Vlada SAD ne vidi potrebu za zabranu jednokratne plastike«.

Iz teksta Trump offering plastic straws for sale on official website (19. srpnja 2019, Plastics News Report) postalo je jasno zašto SAD ne vidi potrebu te zabrane. Predsjednik D. Trump je kao jednu od mogućnosti financiranja svoje kampanje za novi mandat odlučio prodavati 10 plastičnih slamki duljine 23 cm. Snop od 10 slamki 15 USD. Obrazloženje: »Liberal paper straws don’t work« (Liberalne papirnate slamke ne zadovoljavaju). Imaju laserski urezani natpis TRUMP. Nije naveden materijal, ali piše da se mogu ponovno upotrebljavati, reciklirati i da ne sadrže sporni dodatak, bisfenol A (BPA). Stvarno su loše, npr. mogu izazvati alergiju, a otapaju se pri duljoj uporabi.

Opravdano je pitanje treba li nam slamke za sva pića? Sigurno ne za jeftine napitke. Ali nema alternative za pijuckanje skupih pića.

Greenpeaceova »top lista« zagađivača

O simbolu te »nemoguće« jednokratne plastike čiji su simbol plastične vrećice, ali samo one s ručkama, izjasnili su se mnogi umjetnici i športaši. Slavnici ili po »naški«, selebriti. Sada se hajci na vrećice za nošenje pridružio i naš slavni glazbenik Darko Rundek. Načinio je izvrstan filmić s djecom iz Velike Gorice. Pitanje glasi: Tko je platio taj uradak? Naime, ne vjerujem da se gospodin Darko Rundek baš previše razumije u plastiku. Zna izvrsno svirati i pjevati. Pitanje, tko plaća ne tek sada, već s početka devedesetih akcije protiv vrećica. Npr. izradu onih kitova koji stalno gostuju po Hrvatskoj?

Prema Greenpeaceu na prvom su mjestu čestice od pranja odjeće. Na čelu s pamučnim trapericama s dizajnerskim prorezima. Druge su čestice od habanja (ispravno abrazijskog trošenja) gumenih pneumatika. Na trećem mjestu su filtri za cigarete (po novom prave se od plastike, celuloznog acetata), koji su na listi zabranjenih plastičnih proizvoda po EU-Direktivi. Mnogi pušači očito to ne shvaćaju (ili ih jednostavno ne zanima), opušci cigareta su u velikoj mjeri oblik smeća – u stvari, oni su najčešći tip smeća na svijetu. Pritom najnovija istraživanja pokazuju također dramatično smanjuju rast biljaka. Tek na kraju i to na veliko i neugodno razočarenje »zelenih«, pretežno od ribarskog alata.

Pridodajmo još jednu upadnicu (breaking news). Islanđani nisu u trgovini prihvatili nova pakovanja za banane. Stoga su se trgovci morali vratiti na provjerena plastična pakovanja (ambalažu).

Što zaključiti? Svaka ljudska djelatnost, pa i proizvodnja raznovrsnih slamki ili vrećica u funkciji je društveno-humanističkih ciljeva koje beziznimno određuje politika. Ovdje, sa slamkama, novi sudar EU-a i SAD-a.