Domoljublje se živi, a ne priča

Domoljublje se živi, a ne priča

Nacionalni interes znači dobrobit za sve. A dobrobit za sve mogu ostvariti obični domoljubi. Ne oni najbolji i najveći, ne oni koji vole državu samo busanjem u prsa, a onda donose odluke samo u korist pojedinaca

dr. sc. Viktor Simončič

Kdaj sem došel vu Sabor 1990., bil sam za mnoge od vas grof, bil sem gazda, a vi niste imeli niš, ni za žmigavac, a sad vozite ‘marcedese’ i kupujete tvornice (Joža Pankretić)

Gotovo je pravilo da nas najviše pljačkaju i unazađuju oni koji najviše pričaju o domoljublju. A domoljublje se živi, a ne priča. Ako ste pravi domoljub, onda to nećete isticati. Niste domoljub zato da uspoređujete veličinu domoljublja s drugima. Domoljub je domoljub. Sam sebi najveći, ali ništa veći od nekog drugog domoljuba. Pravi domoljub cijeni i domoljublje drugih.

Ivo Sanader, predsjednik Vlade RH (2003. – 2009.)

Koliko li nas je samo unazadio bivši premijer i dugogodišnji predsjednik HDZ-a, gospodin Sanader koji je rekao da nitko ne može voljeti Hrvatsku kao on. Vjerujem da ju je volio, ali je pitanje zašto? Zbog interesa? Koje je to domoljublje kada rasprodate sve ono što su desetljećima i stoljećima stvarali drugi? (Društvo umanjene vrijednosti – str. 92).

Pitam se, je li ovo što nam se dogodilo slučajno ili dio duboko osmišljenog projekta. Mora da je osmišljeno. Na to me navodi zadnji primjer – državni dar od dobrih 15 milijuna kuna godišnje tvrtki koja gradi vjetropark Krš-Pađene.

Vlada je u listopadu 2018. donijela Uredbu kojom je ukinula dotadašnju, onu iz 2014., po kojoj su investitori bili dužni državi, pored inih naknada, plaćati i naknadu za umanjenja tržišne vrijednosti nekretnina uslijed osnivanja prava služnosti, od 1,5 posto od ukupnog godišnjeg prihoda naknade ostvarenog prodajom električne energije.

Zdrava ekonomska logika

Bivši ministar državne imovine Goran Marić, onaj koji je 2016. rekao da će dati ostavku ako se zatvori sisačka rafinerija, smatrao je da naknada predstavljala parafiskalni namet. Bivši ministar Marić je kao ekonomist, i još k tome doktor ekonomskih znanosti, znao ili je morao znati da naknada za umanjenu tržišnu vrijednost nekretnina zbog izgradnje vjetroparka ima ekonomsku logiku.

Ministar Ćorić, zadužen za zaštitu okoliša, ekonomist, i još k tome doktor ekonomskih znanosti podržao je taj poklon, iako je znao ili je morao znati da se gradnjom vjetroparka trajno umanjuje vrijednost okoliša i da naknada za umanjenu tržišnu vrijednost nekretnina zbog izgradnje vjetroparka ima ekonomsku logiku.

Ministar Štromar, zadužen za prostorno planiranje, ekonomist, a (još nije, a mogao bi biti doktor znanosti, jer se stjecanje titule doktora znanosti samo svelo na pitanje želi li to visoko pozicionirani predstavnik političke elite) nije doktor ekonomski znanosti, podržao je taj poklon, iako je znao ili je morao znati da se gradnjom vjetroparka trajno umanjuje vrijednost prostora i da naknada za umanjenu tržišnu vrijednost nekretnina zbog izgradnje vjetroparka ima ekonomsku logiku.

Iako je pravnik, po logici dobre domaćice ili po zdravoj seljačkoj pameti premijer Plenković je znao ili je morao znati da naknada za umanjenu tržišnu vrijednost nekretnina zbog izgradnje vjetroparka ima pravnu logiku i da se ne radi o parafiskalnom nametu.

»Domoljubna« logika

Naime, kada ne nekom mjestu postavite vjetrenjaču, ispod nje se više ne mogu ostvariti neki drugi sadržaji. Država trajno gubi potencijal tog prostora. Gube i privatni vlasnici zemljišta i nekretnina. Tko će htjeti stanovati ispod vjetrenjača? Kome prodati kuću ako je iznad vjetrenjača sa stalnim izvorom neugodne buke? I zato naknada za umanjenje tržišne vrijednosti nekretnina uslijed izgradnje vjetroelektrana ima i ekonomsku i domoljubnu logiku.

Gradnju vjetroelektrana smatram nužnim u sklopu trendova prelaska s fosilnih na obnovljive energente. Radi se o nacionalnom interesu, kojim se osigurava okolišno prihvatljiv izvor energije, a istovremeno ekonomski prihvatljivo iskorištava lokalni poslovni potencijal, u slučaju vjetroelektrana prostor. Nacionalni interes znači dobrobit za sve. A dobrobit za sve mogu ostvariti obični domoljubi. Ne oni najbolji i najveći, ne oni koji vole državu samo busanjem u prsa, a onda donose odluke samo u korist pojedinaca.

Naravno da kod ovakvih poklona nastaje sumnja gdje je pojedinačni interes onih koji su donijeli odluke o poklonu naših zajedničkih 15 milijuna kuna godišnje, od sada pa do vijeka, nekome iz čista mira. Mora da to nije jedini retroaktivni poklon nekima, jer Krš-Pađene nije jedini vjetropark, pa niti jedina investicija gdje se naknadno oslobađa plaćanja naknada za umanjenu vrijednost nekretnina.

Koliko su takvih poklona do sada, daleko od očiju, donijeli veliki domoljubi? Mora biti puno, jer svjedočimo nevjerojatnom bogatstvu utjecajnih pojedinaca, koji nisu imali niti za žmigavac, a došli su do Mercedesa?

';return t.replace("ID",e)+a}function lazyLoadYoutubeIframe(){var e=document.createElement("iframe"),t="ID?autoplay=1";t+=0===this.dataset.query.length?'':'&'+this.dataset.query;e.setAttribute("src",t.replace("ID",this.dataset.src)),e.setAttribute("frameborder","0"),e.setAttribute("allowfullscreen","1"),e.setAttribute("allow", "accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture"),this.parentNode.replaceChild(e,this)}document.addEventListener("DOMContentLoaded",function(){var e,t,a=document.getElementsByClassName("rll-youtube-player");for(t=0;t