Dodijeljeno 7,7 milijuna kuna za preventivne zdravstvene projekte

Dodijeljeno 7,7 milijuna kuna za preventivne zdravstvene projekte

Među prijaviteljima kojima su odobrena sredstva su opće bolnica, općine, županije, domovi zdravlja, županijski zavodi za javno zdravstvo te udruge

U Ministarstvu zdravstva u utorak je uručeno 13 Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru javnog poziva na dostavu projektnih prijedloga „Promocija zdravlja i prevencija bolesti – Faza 1“. Kroz 13 odobrenih projekata ostvarit će se cilj Poziva, a to je povećanje znanja i svijesti o važnosti promocije zdravlja i prevencije bolesti na području Republike Hrvatske.

Naglasak u prevenciji će biti na najvećim zdravstvenim problemima stanovništva Hrvatske te će se aktivnosti u okviru Poziva, kroz edukativne aktivnosti, okrugle stolove, izradu promotivnih materijala usmjeriti na prevenciju kronično nezaraznih, zaraznih, rijetkih i malignih bolesti.

Ukupna financijska alokacija u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga iznosi 27 milijuna kuna, a ukupna vrijednost odobrenih projekata je 7,7 milijuna kuna.

Među prijaviteljima kojima su odobrena sredstva su opće bolnica, općine, županije, domovi zdravlja, županijski zavodi za javno zdravstvo te udruge.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar uručili su potpisane ugovore predstavnicima Općine Staro Petrovo Selo, Doma zdravlja Donji Miholjac , dvama domovima zdravlja Primorsko goranske županije, Virovitičko- podravske županije, Opće bolnice Zadar, Doma zdravlja Zagreb-Zapad, Hrvatske lige protiv raka, Gradske lige protiv raka Osijek, Grada Gospića, Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok” iz Virovitičko-podravske županija, Općine Hum na Sutli i Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije.

Ministar Kujundžić je izrazio zadovoljstvo da će se zahvaljujući 27 milijuna kuna iz EU fondova više raditi na stručnoj i medijskoj na prevenciji i edukaciji.

„Ovim sredstvima je pokrivena cijela Hrvatska i svi Hrvati će imati priliku čuti poruku da smo svi sami odgovorni za svoje zdravlje i da bi svako od nas mogao puno više napraviti da ne dobije određene bolesti. Ako su pak genetski zapisane u nama da ih dobijemo u manje izraženoj žestini i s manje komplikacija te da ih na vrijeme prepoznajemo, a onda ih možemo i liječiti”, kazao je Kujundžić. Naglasio je da ako se smanji konzumacija alkohola i pušenje može se spasiti tisuće života te je ukazao i na važnost tjelesne aktivnosti u prevenciji bolesti.

Za projekt “Više znanja, manje raka” Hrvatska liga protiv raka dobila je nešto više od 498 000 kuna.

„Zadovoljni smo dobivenim sredstvima. Cilj našeg projekta je bolje educiranje stanovništva kako primarno i sekundarno prevenirati zloćudne bolesti. Sve javnozdravstvene kampanje koje smo godinama radili moći ćemo dodatno financirati iz ovih sredstava kako bi naša poruka došla do stanovništva u što većem postotku. U programu ćemo educirati i stanovništvo da se odazove na preglede u sklopu nacionalnih programa ranog otkrivanja zloćudnih bolesti“, rekao je za ZG-magazin predsjednik Hrvatske lige protiv raka prof. dr. Damir Eljuga. Dodao je da postotak odaziva na preventivne preglede još nedovoljan te se želi da on iznosi barem 60 posto.

„Danas je važno otkrivanje svake bolesti, a posebno zloćudne bolesti. Treba više ulagati u sekundarnu i primarnu prevenciju. Potrebni su i dijagnostički uređaji i radiološki uređaji te citostatici, ali ako otkrijemo bolest na vrijeme manje će nam biti potrebni takvi uređaji i citostatici“, poručio je Eljuga.

Dom zdravlja Zapad-Zagreb dobio je više od 805 000 kuna za projekt “Povećanje stručnih znanja i IT vještina zdravstvenih djelatnika radi prevencije te povećane dostupnosti ranog otkrivanja i intervencije kod poslijeporodne depresije”.

„Poslijeporodna depresija je bolest s najvećim postotkom neliječenosti u svijetu, oko 80 posto žena ne traži pomoć liječnika. Razvili smo metodu poticanja žena na rano javljanje liječniku. Patronažne sestre odlaze u kuće te informiraju žene o mogućim simptomima i ohrabruju žene da se jave liječniku. Znatan broj žena s našeg područja Zagreba se javilo liječniku, a naša iskustva želimo podijeliti s domovima zdravlja u Vukovar, Korčula i Krapina“, rekla je za ZG-magazin dr. sc Elizabeta Radonić.

Ivana Vranješ