Dobar ili manjkav? Što donosi novi Zakon o udrugama?

Postojeći broj registriranih udruga ne odgovara stvarnom stanju, uvjerena je naša sugovornica. To je jedan od razloga zašto je novi Zakon o udrugama propisao kako postojeće udruge moraju do 1. listopada 2015. godine uskladiti svoje statute s novim Zakonom i predati ih u Ured državne uprave gdje su registrirali udrugu / Brojne primjedbe (i prijedlozi) na novi Zakon upućeni su Ministarstvu uprave, ali nisu uvažene…

Valentina Vukoje

Prema podacima iz Registra udruga koju vodi Ministarstvo uprave, u Hrvatskoj je registrirano oko 52 000 udruga. Sloboda udruživanja jedna je od temeljnih građanskih i političkih sloboda. Posljednjih nekoliko godina znatno se povećao broj novoregistriranih udruga. U udrugama je danas zaposleno, prema nekim procjenama, oko 10 000 ljudi, a u razdoblju ekonomske krize upravo je neprofitni sektor učinkovit u povlačenju sredstava iz europskih fondova. Organizacije civilnog društva iz godine u godinu postaju sve poželjniji poslodavac. U Hrvatskoj je registrirano najviše sportskih udruga, njih je negdje oko 17 000, zatim slijede kulturne, udruge iz Domovinskog rata, nacionalne, znanstvene.

„Udruge nisu informirane o promjeni Zakona i činjenica je da veliki broj njih neće dostaviti prilagođene statute. S druge strane, koliko bi ljudi trebalo biti zaposleno u Uredima državne uprave, koji bi te statute iskontrolirali, kao i one postojeće statute od udruga koje ih nisu mijenjale? Rok je prekratak s obzirom na broj udruga. Mislim da bi trebali postojati ozbiljniji razlozi za brisanje udruge iz Registra od ovih formalno-pravnih“, mišljenja je predsjednica HPC-a Agata Račan.

Pitanje financiranja

Vrlo često u javnosti se potencira tema financiranja udruga, koje su se često povezivale s netransparentnošću i nezakonitošću. Pitanje financiranja udruga bilo je jedno od ključnih razloga zbog čega je Ministarstvo uprave odlučilo promijeniti postojeći Zakon o udrugama i napraviti novi zakon, koji stupa na snagu 1. listopada ove godine.

„Postojale su nedovoljno jasne odredbe o upravljanju udrugama i tijelima udruge, a nisu postojale niti jasne odredbe o nadzoru. Osim toga htjeli smo urediti i pitanje dodjele javnih financijskih sredstava. Postojeći Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga na lokalnoj razini nije zadovoljavajuće funkcionirao. Željeli smo modernizirati Registar udruga jer u njemu nije bilo podataka o statutu, internetskoj adresi, kao i povezati ga s Registrom neprofitnih organizacija pri Ministarstvu financija“, pojasnila je neke od razloga donošenja novog Zakona o udrugama Marina Lochert Šoštarić iz Vladinog Ureda za udruge. Lochert Šoštarić najavljuje kako će u budućnosti javnost imati podatke o financijskim izvješćima udruga, što do sada nije bio slučaj.

Jednako finaciranje ili privilegiranost?

Brojni su slučajevi kada su se udruge žalile na nemogućnost dobivanja sredstava iz državnog proračuna i često se znaju čuti primjedbe kako neke udruge imaju povlašten položaj u pogledu dobivanja takvih sredstava. S druge strane, građani su neinformirani po pitanju financiranja projekata određenih udruga i gotovo da nemaju utjecaj na to koje će udruge dobiti sredstva iz državnog ili lokalnih proračuna. Lochert Šoštarić kaže kako na državnoj razini više ne postoje problemi s financiranjem udruga, jer su natječaji javni i oni se strateški promišljaju.

„Na lokalnoj razini postoji puno problema u tom pogledu, a upravo lokalne zajednice imaju mogućnost većeg izdvajanja financija za programe udruga. Problem je što se veliki novac dijeli na male komadiće i tako se ne mogu ostvariti neki važni projekti. Iz tog je razloga važna analiza potreba na lokalnoj razini. Novi Zakon kaže da će se kriteriji za financiranje projekata i programa udruga odrediti kroz uredbu, koja bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2015. godine. Donošenjem te uredbe, postojeći Kodeks prestaje važiti“, istaknula je Lochert Šoštarić i dodaje kako je za sada bilo vidljivo koliko sredstava udruge dobivaju iz proračuna, a javnom objavom financijskih izvještaja, građani će moći vidjeti ostale izvore financiranja, poput privatnih donacija.

Ona dodaje kako država ne financira udruge već projekte i programe udruga te kako je problem u tome što neke udruge ne znaju napisati kvalitetan projekt. „Često su takve udruge najglasnije i viču da nešto ne valja. Ne postoje privilegirane udruge, već samo one koje dobro pišu projekte i koje dobivaju novac za te projekte. Nitko ne želi financirati stalno iste organizacije. To nije dobro za razvoj civilnog sektora, no nekad ispada da isti dobivaju novce, ali oni uvijek pišu dobre projekte“, sigurna je Lochert Šoštarić.

Brisanje onih koji ne usklade statut s novim Zakonom

Postojeći broj registriranih udruga ne odgovara stvarnom stanju i određeni broj udruga nije aktivan, uvjerena je naša sugovornica. To je jedan od razloga zašto je novi Zakon o udrugama propisao kako postojeće udruge moraju od 1. listopada 2014. godine do 1. listopada 2015. godine uskladiti svoje statute s novim Zakonom i predati ih u Ured državne uprave gdje su registrirali udrugu. „One koje ne usklade statut u navedenom roku, brisati će se iz Registra“, najavila je Lochert Šoštarić. Ona smatra da je prema procjenama Ministarstva uprave neaktivna trećina registriranih udruga.

Brojne su primjedbe i prijedlozi bili upućeni na pojedine odredbe u novom Zakonu o udrugama. Hrvatski pravni centar (HPC) i Centar za razvoj neprofitnih organizacija organizirali su u listopadu prošle godine tribinu o novom Zakonu čije su zaključke uputili Ministarstvu uprave. „No brojne primjedbe i prijedlozi nisu uvaženi“, rekla je predsjednica HPC-a Agata Račan. Pravnica i bivša sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske, ističe kako se s aspekta svrsishodnosti radi o vrlo važnom sektoru, a novi Zakon uvodi pretjerani nadzor. Račan smatra kako se ovim Zakonom sve udruge stavljaju u isti rang te da se one ne mogu na taj način tretirati s obzirom da su područja kojima se bave različita.

„Dvojna kontrola financiranja nije potrebna“

Predsjednica HPC-a ističe posebnosti koje zakonodavac nije imao u vidu prilikom donošenja novog Zakona. „Imamo udruge koje imaju zaposlene, a s druge strane postoje udruge koje nemaju niti jednog zaposlenog. Čini mi se da je posebno naglašeno načelo javnosti – sve mora biti javno i pod kontrolom. Posebno u pogledu financiranja. Tu konkretno mislim na donacije i na financiranje iz europskih fondova. S obzirom da donatori već kontroliraju udruge koje doniraju, a poznate su i detaljne procedure za financiranje iz europskih fondova, mislim da nije potrebno ponovno provoditi kontrolu nad sredstvima koja već netko drugi kontrolira. Država može kontrolirati i nadzirati ono što se financira iz državnog ili lokalnog proračuna“, ističe Račan.

Ona spornim smatra i svrstavanje sporta u aktivnosti od interesa za opće dobro,koji će se financirati iz javnih izvora. Predsjednica HPC-a ističe kako je sport vrlo važan kao djelatnost posebno u pogledu razvoja mladih. „Sporno je to što nije profesionalni sport nije odvojen od amaterskog. Smatramo da je potrebno financirati amaterski sport i klubove koji rade s mladima, no kada se pređe granica i kada se radi o profesionalnom sportu, onda se on ne bi smio financirati iz javnih sredstava“, smatra Račan.

Udruge nisu informirane o promjenama

Financiranje udruga iz državnog ili lokalnog proračuna i dalje će biti sporno napominje predsjednica HPC-a dokle god se ne donese uredba kojom bi se trebali urediti kriteriji, mjerila i postupci financiranja programa i projekata koje provode udruge. „Ona će morati među ostalim definirati što je to dodana vrijednost“, napominje Račan. Ona kao spornu vidi i odredbu kako su postojeće registrirane udruge dužne do 1. listopada 2015. godine uskladiti svoje statute s novim Zakonom i dostaviti ih u nadležne Urede državne uprave.

„Udruge nisu informirane u pogledu promjene Zakona o udrugama i činjenica je da veliki broj njih to neće dostaviti. S druge strane koliko bi ljudi trebalo biti zaposleno u Uredima državne uprave, koji bi te statute iskontrolirali, kao i one postojeće statute od udruga koje ih nisu mijenjale? Rok je prekratak s obzirom na broj udruga. Svaka udruga u određenom razdoblju dođe u krizu, no mislim da bi trebali postojati ozbiljniji razlozi za brisanje iz Registra od ovih formalno-pravnih“, sigurna je Račan. Ona spornim vidi i činjenicu kako novi Zakon o udrugama propisuje za udruge imenovanje likvidatora u slučaju likvidacije. Račan napominje kako ne vidi svrhu te odredbe niti razlog zašto podaci o likvidatoru moraju biti navedeni u statutu udruge. „Ostaje za vidjeti da li će se možda postići nekakva učinkovitost u području djelovanja udruga“, zaključila je predsjednica HPC-a.