Divjak: Izvrsnost u znanosti je šansa i za gospodarstvo

(Ilustracija: IRB)

“Drago mi je da naša mjera znanstvenik-povratnik ima dobar odaziv. Osigurali smo 27 radnih mjesta u manje od dvije godine”, istaknula je ministrica Divjak

Ivana Vranješ

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u petak je posjetila Institut Ruđer Bošković (IRB), gdje je razgledala Laboratorij za oksidacijski stres i Laboratorij za proteinsku dinamiku. Tom prigodom razgovarala je s mladim znanstvenicima koji su se vratili iz inozemstva i odlučili nastaviti svoju karijeru u hrvatskoj vodećoj znanstveno-istraživačkoj instituciji.

Naime, MZO je donijelo Odluku o kriterijima za odobravanje radnih mjesta znanstvenika-povratnika na javnim sveučilištima i javnim znanstvenim institutima u Republici Hrvatskoj, a cilj je privlačenje vrsnih stranih i domaćih znanstvenika kako bi razvili znanost u Hrvatskoj. Od kolovoza 2018. do lipnja 2020. na ovaj način otvoreno je 27 novih radnih mjesta, odnosno odobreno je zapošljavanje 13 zaposlenika u javno znanstvenim institutima i 14 zaposlenika na javnim sveučilištima, a među njima je četvero stranih državljana.

„Moramo čuvati ne samo naše znanstvenike i znanost u Hrvatskoj, ali i aktivno raditi da se znanstvenici iz inozemstva vraćaju u Hrvatsku. Drago mi je da naša mjera znanstvenik-povratnik ima dobar odaziv. Osigurali smo 27 radnih mjesta u manje od dvije godine”, istaknula je ministrica Divjak. Naglasila je da izvrnost u znanosti daje šansu ne samo znanosti nego i gospodarstvu, jer kako je rekla bez izvrsnih znanstvenika nema inovacija.

Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. sc. David Matthew Smith je zahvalio Ministarstvu na mjeri znanstvenik-povratnik.

„Veliki je dio međunarodne znanosti na Institutu Ruđer Bošković i u potpunosti smo koristili mjeru znanstvenik-povratnik. Imamo i četiri strana državljana, a dobili smo odobrenje i za pet novih radnih mjesta. Kandidati su nam iz Meksika, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. Institut Ruđer Bošković bio je uvijek atraktivan, ne samo za domaće, nego i strane znanstvenike“, rekao je Smith.

Jedna od znanstvenica-povratnica je i dr. Anja Barešić koja je završila studij molekularne biologije na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nakon čega je upisala doktorat iz bioinformatike na londonskom sveučilištu University College. Na IRB-u se zaposlila krajem 2019., nakon desetak godina usavršavanja i rada u Velikoj Britaniji.

„Sada kada sam samostalna znanstvenica smatram da je došlo vrijeme da svoje znanje prenosim dalje, odnosno vratim nazad. Glavna prednost povratka je taj što je život u Hrvatskoj sporiji, humaniji i ostavlja više vremena da se čovjek posveti svojim prioritetima, poslu, obitelji…”, istaknula je Barešić. Naglasila je da je svojim dolaskom na IRB zaokružila jednu fazu i sada se može posvetiti samostalnim istraživanjima.

„Uvijek preporučujem mladim znanstvenicima da odu u inozemstvo jer samo tako će znati žele li tamo ostati ili se vratiti u Hrvatsku. Strah od odlaska u inozemstvo je neutemeljen, ljudi koji odlaze na neki način će se obogatiti u znanstvenom smislu“, rekla je Barešić.

Znanstvenica-povratnica je i dr. sc. Morana Jaganjac koja je završila molekularnu biologiju na PMF-u u Zagrebu.

„Nakon 7,5 godina vratila sam se s obitelji iz Dohe. U Katru sam radila u antidoping laboratoriju i bila sam voditelj sekcije za generaciju metabolita. Prije sam devet godina provela na IRB-u, gdje sam izradila i doktorsku disertaciju. S obzirom na mogućnosti otišla sam u Dohu i usavršavala sam se u raznim područjima, od protonike, genomike…”, rekla je Jaganjac za ZG-magazin. Dodala je da su iskustva iz inozemstva pozitivna, ali se željela s obitelji vratiti u domovinu te smatra da kao i u inozemstvu u Hrvatskoj ima vrhunskih znanstvenika koji mogu uspjeti u svojoj domovini.