Dimitrije i Dante

Dimitrije i Dante

»Još od gimnazijskih dana Dante me je privlačio. Kada smo u lektiri imali Božanstvenu komediju odmah  me privukao »Pakao« zbog impresivnih slika koje je pjesnik opisao na svom prvom mističnom putovanju«, govori Dimitrije Popović

Razgovarao: Miroslav Pelikan

U povodu 700. obljetnice Danteove smrti, akademski slikar Dimitrije Popović, autor europskog renomea, predstavio se novom samostalnom izložbom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Izložba se može razgledati do 29. rujna.

Gospodine Popoviću, od 14. rujna predstavljate se s novom samostalnom izložbom Dimitrije i Dante u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u povodu 700. obljetnice smrti Dantea.

UNESCO je ovu godinu proglasio godinom Dantea Alighieria i drago mi je da se mojom izložbom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Hrvatska pridružila zemljama koje obilježavaju veliki jubilej velikog pisca. To je na otvorenju izložbe posebno istakao ravnatelj Talijanskog kulturnog instituta u Zagrebu Gian Luca Borghese. Dante je inače  jako značajan za hrvatsku kulturu općenito.

Posvetili ste niz djela velikom piscu. Izloženi su crteži, grafike i slike.

Danteom se bavim dugi niz godina. Na izložbi u NSK-u su izloženi i crteži nastali 1981. godine koji su bili izlagani prije četrdeset godina u staroj zgradi Nacionalne biblioteke na izložbi »Dante i slavenski svijet«. Bio sam najmlađi autor na toj izložbi. Veliku izložbu koju je priredio talijanski likovni kritičar Giorgio Segato koja se zvala »Le Meta Morfosi Dimitrije e Dante« bila je postavljena u Raveni u Centro Dantesco 2002. godine. Tim povodom je objavljena knjiga naslovljena Dimitrije e Dante

Za izložbu radova, također posvećenu Danteu, koja se održala godinu dana kasnije u Padovi dobio sam nagradu, medalju za slikarstvo »Giotto i njegovo vrijeme«. Osim »Pakla«, koji je bez sumnje najinspirativniji, uradio sam osam kompozicija za projekt »Dante i sveti Franjo Asiški« koji je bio prije nekoliko godina izložen u Pescari u Danteovoj kući. Također sam na temu »Raja« izlagao skulpturu »Rajska vrata« na XIII. bijenalu brončane skulpture u Raveni za koju sam dobio Zlatnu medalju Giacomo Manzu. Pobrojio sam ono najvažnije što pokazuje koliko me Dante zaokupljao. Posebno njegov »Pakao«.

Zašto je Dante i danas tako privlačan?

Osip Mandeljštam je rekao da svatko treba Dantea čitati na svoj način. Svako ga vrijeme i interpretira na svoj način. Veliki je pjesnik i danas aktualan jer se njegovo djelo bavi svim onim bitnim stvarima koje se tiču čovjekovog bića. Fenomen grijeha i kazne u »Paklu«, iako u srednjovjekovnom infernalnom ozračju, govori  nam da se čovjek i njegova priroda do danas u suštini nisu promijenili. Čovjek mijenja svijet ali ostaje u  svojoj biti isti. Zato treba  češće čitati Dantea.

Razmak od 700 godina ništa ne smeta njegovoj aktualnosti.

U pravu ste. Dante je stalno aktualan. Zato i jest među najvećim pjesnicima svijeta.

Kako osobno doživljavate Dantea i njegovo djelo?

Još od gimnazijskih dana Dante me je privlačio. Kada smo u lektiri imali Božanstvenu komediju odmah  me privukao »Pakao« zbog impresivnih slika koje je pjesnik opisao na svom prvom mističnom putovanju. Upravo je ta impresivnost i žestina tih infernalnih prizora  izazivala sliku , vizualizaciju napisanog. Sam Dante kaže u XXV. pjevanju: »Ja koji sam sve to vidio jedva jedvice mogu sebi povjerovati«. Također konstatira kako je riječ preslaba da bi opisala sve ono što je pjesnik vidio. Neki komentatori i analitičari Danteovog djela kažu da su pjesničke slike tako sugestivne i jasne pa su ih kvalificirali kao »skulpturalne«. Da me Dante jako zanima pokazuje i ova izložba u NSK-u na kojoj su izložena djela nastala ove pjesnikove jubilarne godine.

Koji su vas motivi, teme posebno privukli u Danteovom opusu?

Kako je »Pakao« koncipiran na moralnoj topografiji među osuđenima se nalaze i takozvani otmjeni grješnici, među kojima su Semiramida, Kleopatra, Franceska de Rimini… Znači, prisutan je i element erosa i smrti. Zato na izloženim radovima ima onih u kojima se kroz razarajući eros rastjelovljuju ili erodiraju oblici ljudskog tijela. Ljudski korpus postaje tako u vlastitoj metamorfozi tijelo pakla ili paklensko tijelo. U mojim radovima se ne prikazuje atmosfera krugova i jaruga. To bi bilo odviše ilustrativno, a ilustraciju nikad nisam volio jer ograničava imaginaciju. Dakle, sve se svodi na tijelo i njegovu izražajnost.

Što je još novo u atelijeru?

Upravo sam dovršio grafičku mapu »Triptih za Dantea« koja je posvećena Božanstvenoj komediji.

Vaše književne novosti?

Ovog ljeta je objavljena moja knjiga eseja Likovni zapisu u doba korone. To je svojevrsni spoj umjetnosti i medicine. Tekstovi u knjizi su nastajali od proljeća do jeseni 2000. godine.

To je vjerojatno prva COVID knjiga u Hrvatskoj. Promocija će biti uskoro.

Dijeli
KOMENTARI

Odgovori

You have to agree to the comment policy.