
Dimitrije i Dante
»Još od gimnazijskih dana Dante me je privlačio. Kada smo u lektiri imali Božanstvenu komediju odmah me privukao »Pakao« zbog impresivnih slika koje je pjesnik opisao na svom prvom mističnom putovanju«, govori Dimitrije Popović
Razgovarao: Miroslav Pelikan
U povodu 700. obljetnice Danteove smrti, akademski slikar Dimitrije Popović, autor europskog renomea, predstavio se novom samostalnom izložbom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Izložba se može razgledati do 29. rujna.
Gospodine Popoviću, od 14. rujna predstavljate se s novom samostalnom izložbom Dimitrije i Dante u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u povodu 700. obljetnice smrti Dantea.
UNESCO je ovu godinu proglasio godinom Dantea Alighieria i drago mi je da se mojom izložbom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Hrvatska pridružila zemljama koje obilježavaju veliki jubilej velikog pisca. To je na otvorenju izložbe posebno istakao ravnatelj Talijanskog kulturnog instituta u Zagrebu Gian Luca Borghese. Dante je inače jako značajan za hrvatsku kulturu općenito.
Posvetili ste niz djela velikom piscu. Izloženi su crteži, grafike i slike.
Danteom se bavim dugi niz godina. Na izložbi u NSK-u su izloženi i crteži nastali 1981. godine koji su bili izlagani prije četrdeset godina u staroj zgradi Nacionalne biblioteke na izložbi »Dante i slavenski svijet«. Bio sam najmlađi autor na toj izložbi. Veliku izložbu koju je priredio talijanski likovni kritičar Giorgio Segato koja se zvala »Le Meta Morfosi Dimitrije e Dante« bila je postavljena u Raveni u Centro Dantesco 2002. godine. Tim povodom je objavljena knjiga naslovljena Dimitrije e Dante.
Za izložbu radova, također posvećenu Danteu, koja se održala godinu dana kasnije u Padovi dobio sam nagradu, medalju za slikarstvo »Giotto i njegovo vrijeme«. Osim »Pakla«, koji je bez sumnje najinspirativniji, uradio sam osam kompozicija za projekt »Dante i sveti Franjo Asiški« koji je bio prije nekoliko godina izložen u Pescari u Danteovoj kući. Također sam na temu »Raja« izlagao skulpturu »Rajska vrata« na XIII. bijenalu brončane skulpture u Raveni za koju sam dobio Zlatnu medalju Giacomo Manzu. Pobrojio sam ono najvažnije što pokazuje koliko me Dante zaokupljao. Posebno njegov »Pakao«.
Zašto je Dante i danas tako privlačan?
Osip Mandeljštam je rekao da svatko treba Dantea čitati na svoj način. Svako ga vrijeme i interpretira na svoj način. Veliki je pjesnik i danas aktualan jer se njegovo djelo bavi svim onim bitnim stvarima koje se tiču čovjekovog bića. Fenomen grijeha i kazne u »Paklu«, iako u srednjovjekovnom infernalnom ozračju, govori nam da se čovjek i njegova priroda do danas u suštini nisu promijenili. Čovjek mijenja svijet ali ostaje u svojoj biti isti. Zato treba češće čitati Dantea.
Razmak od 700 godina ništa ne smeta njegovoj aktualnosti.
U pravu ste. Dante je stalno aktualan. Zato i jest među najvećim pjesnicima svijeta.
Kako osobno doživljavate Dantea i njegovo djelo?
Još od gimnazijskih dana Dante me je privlačio. Kada smo u lektiri imali Božanstvenu komediju odmah me privukao »Pakao« zbog impresivnih slika koje je pjesnik opisao na svom prvom mističnom putovanju. Upravo je ta impresivnost i žestina tih infernalnih prizora izazivala sliku , vizualizaciju napisanog. Sam Dante kaže u XXV. pjevanju: »Ja koji sam sve to vidio jedva jedvice mogu sebi povjerovati«. Također konstatira kako je riječ preslaba da bi opisala sve ono što je pjesnik vidio. Neki komentatori i analitičari Danteovog djela kažu da su pjesničke slike tako sugestivne i jasne pa su ih kvalificirali kao »skulpturalne«. Da me Dante jako zanima pokazuje i ova izložba u NSK-u na kojoj su izložena djela nastala ove pjesnikove jubilarne godine.
Koji su vas motivi, teme posebno privukli u Danteovom opusu?
Kako je »Pakao« koncipiran na moralnoj topografiji među osuđenima se nalaze i takozvani otmjeni grješnici, među kojima su Semiramida, Kleopatra, Franceska de Rimini… Znači, prisutan je i element erosa i smrti. Zato na izloženim radovima ima onih u kojima se kroz razarajući eros rastjelovljuju ili erodiraju oblici ljudskog tijela. Ljudski korpus postaje tako u vlastitoj metamorfozi tijelo pakla ili paklensko tijelo. U mojim radovima se ne prikazuje atmosfera krugova i jaruga. To bi bilo odviše ilustrativno, a ilustraciju nikad nisam volio jer ograničava imaginaciju. Dakle, sve se svodi na tijelo i njegovu izražajnost.
Što je još novo u atelijeru?
Upravo sam dovršio grafičku mapu »Triptih za Dantea« koja je posvećena Božanstvenoj komediji.
Vaše književne novosti?
Ovog ljeta je objavljena moja knjiga eseja Likovni zapisu u doba korone. To je svojevrsni spoj umjetnosti i medicine. Tekstovi u knjizi su nastajali od proljeća do jeseni 2000. godine.
To je vjerojatno prva COVID knjiga u Hrvatskoj. Promocija će biti uskoro.