Dijabetes postaje svjetska epidemija
Hrvatska službeno broji oko 235.000 dijabetičara ali smatra se da je realan broj oboljelih oko 400.000 jer mnogi i ne znaju da imaju dijabetes. Unutar Europske regije šećerna je bolest najčešća u Turskoj i Portugalu, a Hrvatska je u sredini u rangu s Italijom, Francuskom i Njemačkom
Svjetski dan šećerne bolesti 14. studenog ove se godine u Hrvatskoj obilježava pod sloganom „Šećerna bolest. Zaštitimo našu budućnost“ i već pet godina aktualnom porukom Šećerna bolest – edukacija i prevencija. Cilj manifestacije koju organiziraju Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatsko dijabetičko društvo je podići svjesnost ljudi o tome kako živjeti zdravije, izbjeći bolest koliko je to moguće i što preventivno poduzeti. Namjera je i ljude poučiti gdje se i kako mogu informirati o onome što nezdravo jedu, a poseban se naglasak u kampanji stavlja na važnost zdravog doručka kojim treba započeti dan (voće, žitarice, jogurt). S tim u vezi se propagiraju i tri poruke – „Učinimo zdravu hranu laganim izborom“, „Zdrava prehrana – učinimo pravi izbor“, „Zdrava prehrana počinje doručkom“. Da je sve to važno potvrđuju i činjenice, jer dijabetes postaje globalnom epidemijom a broj oboljelih raste.
Najnovije svjetske brojke govore da 382 milijuna ljudi u dobi od 20-79 godina živi sa šećernom bolešću, a polovica njih nema postavljenu dijagnozu bolesti i nije u nikakvom liječničkom tretmanu. Godišnje preko pet milijuna ljudi podlegne dijabetesu a zabrinjavajuće je da je to svaka druga osoba mlađa od 60 godina. Prema podacima Registra osoba oboljelih od šećerne bolesti, Hrvatska broji oko 235.000 punoljetnih osoba s dijabetesom, a broj oboljelih se i dalje povećava. Istraživanja kazuju da u Hrvatskoj preko 40 % osoba s dijabetesom još uvijek nema postavljenu dijagnozu pa se procjene o stvarnim dijabetičarima penju i na 400.000 odraslih odnosno smatra se da svaka deseta osoba ima šećernu bolest.
U Europi od dijabetesa pati 56 milijuna ljudi čiji se troškovi liječenja i skrbi penju na oko 150 milijuna eura godišnje. To je oboljenje unutar europske regije najčešće u zemljama istočne Europe – Turskoj i Portugalu dok se Hrvatska nalazi u sredini, u rangu s Italijom, Francuskom i Njemačkom. Nedavno istraživanje pokazalo je kako trošak liječenja šećerne bolesti i njezinih posljedica u Hrvatskoj iznosi 2,5 milijarde kuna godišnje odnosno 11,5 posto proračuna HZZO-a .Čak 86 posto tog iznosa čine troškovi zbrinjavanja i liječenja komplikacija šećerne bolesti – oštećenje očiju, bubrega, krvožilnog sustava… Na svjetskoj razini, troškovi zdravstvene zaštite zbog šećerne bolesti iznose gotovo 550 milijardi dolara. Za pošast dijabetesa liječnici navode sjedilački način života, unos visokokalorične (nezdrave) hrane i smanjenu tjelesnu aktivnost. Stoga je važno na vrijeme prepoznati mogućnost pobola i spriječiti ga zdravim življenjem i tjelesnom aktivnošću. Oboljelima valja podići i svijest na koji način spriječiti komplikacije i liječiti bolest. (S. K.)