Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. – 1984.

Projekt je okupio veliki broj suradnika i ustanova, što je omogućilo uspješnu provedbu prvog rezultata projekta. Objavu knjige, po mnogo čemu jedinstvenog djela i u svjetskim mjerilima

Igor Čatić

Tehnički muzej Nikola Tesla nastojao je i tijekom 2020. maksimalno djelovati. Među ostalim, planiran je i realiziran u toj godini projekt „Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. – 1984.“.Projekt bio je zamišljen je kao izložba s pratećim katalogom. No, zbog epidemioloških razloga i društvostaja (lockdowna), format izložbe promijenjen je u knjigu i mrežnu stranicu. Na čelu projekta je ravnateljica Muzeja i urednica knjige, gospođa Markita Franulić.

Zbog navedenih razloga odlučeno je da se načini 27. ožujka 2021. predstavljanje knjige Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. – 1984. u dvorišta Muzeja. Uz Ravnateljicu, govorili su Marko Golub, likovni kritičar i Darko Fritz, autor knjige.

Projekt je okupio veliki broj suradnika i ustanova, što je omogućilo uspješnu provedbu prvog rezultata projekta. Objavu knjige, po mnogo čemu jedinstvenog djela i u svjetskim mjerilima. S namjerom da se u narednom razdoblju realiziraju i druga dva cilja projekta. Englesko izdanje knjige i izložba.

Realizacija projekta potpomognuta je sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba. Sve navedene aktivnosti, izvrsno je sažeo u knjigu Darko Fritz. On je umjetnik, kustos, grafički dizajner i oblikovatelj izložbi. Zbog svoje cjelokupne domaće i inozemne djelatnosti izabran je za počasnog člana ULUPUH-a.

Knjiga je podijeljena u dva dijela. Opširni uvodni dio u kojem iscrpno obrazlaže naziv knjige. U drugom dijelu su prikazani najvažniji autori s tog područja. To su: bcd – CyberneticArt team (Vladimir Bonačić, Miroslav Cimerman, Dunja Donassy), Nikola Šerman, Miljenko Horvat, Tomislav Mikulić, Vilko Žiljak, Vlatko Čerić, Andrija Mutnjaković i Nikola Tanhofer.

„Vremenski okvir rane digitalne umjetnosti u Hrvatskoj u ovom je projektu omeđen amblematskim godinama: revolucionarnom 1968., kada je održana i prva izložba digitalne umjetnosti, i orvelijanskom 1984.“, rekla je M. Franulić.

Izdvojit će se dva imena. N. Šermana i V. Žiljka. N. Šerman pored svojih analognih računalnih slika na izložbi u Grazu 2007. Slike potječu iz istraživanja u razdoblju 1961. do 1973.

V. Žiljak je izabran zbog svog izvornog dostignuća. To su slike načinjene inovativnim postupkom, nazvanim Infraredesign. Slika se sastoji od dvije nezavisne slike a može se vidjeti uporabom posebnim naočala. Za uvođenje tog postupka dobio je pet patenata i više od 70 nagrada diljem svijeta. Slika prikazuje autorov portret.

Sve slike objavljuju se uz odobrenje autora D. Fritza.

Naslov knjige je komercijalno izvrstan. Međutim, suštinski se postavlja pitanje je li sveobuhvatan. Posebno je zanimljiva zamisao da se ovdje radi o medijskoj kulturi. Rasprava o nazivima te povezivanju znanosti i tehnike zahtijeva opširno razmatranje, koje daleko premašuje namjeru ovog teksta. No, rasprava o tome bila bi vrlo korisna za nastavak istraživanja.

S nestrpljenjem očekujemo uspješan završetak projekta. S engleskim prijevodom knjige i izložbom najvažnijih djela.