Darovana Zagrebačka mumija, rođen Aleksandar Veliki

Mumiju je bio kupio Mihael Barić prilikom svog posjeta Egiptu, a njegov brat Ilija darovao ju je JAZU/HAZU 22. srpnja 1862. Nakon toga trajno je pohranjena u Arheološkome muzeju u Zagrebum, a tek nakon 30-ak godina bečki profesor i egiptolog dr. Jacob Krall otkrio je da mumijini povoji zapravo kriju najduži sačuvani natpis na svijetu

Dogodilo se na današnji dan, 22. kolovoza:

1540. – U rumunjskome mjestu Szaszebesz umro erdeljski vojvoda, knez i protukralj Ferdinandu   Habsburškome Ivan Zapolja. Bio je vođa skupine ugarskih plemića koja je tvrdila da strani vladar ne može biti kralj Ugarsko-Hrvatskoga kraljevstva. Nosio je krunu uz potporu ugarskih i nekih hrvatskih plemića, a kasnije i osmanskog sultana.

Velikovaradinskim mirom Zapolji je Ferdinand priznao kraljevanje u dijelu Ugarske u kojem je vladao,  a Ferdinandu Habsburškom priznato je pravo na Slavoniju, Hrvatsku i Dalmaciju. Poslije Zapoljine smrti Ferdinandu je trebala pripasti i Ugarska, ali se Zapolji pred smrt rodio sin te je ignorirao odredbe tog mira i svoja prava prenio na njega, a ne na Ferdinanda.

1862. – Arheološki izložak iz Egipta, nazvan Zagrebačka mumija, posebno je poznat po tome što je mumija umotana u laneni povoj s najduljim etruščanskim nazivom na svijetu. Mumiju je bio kupio Mihael Barić prilikom svog posjeta Egiptu, a njegov brat Ilija darovao ju je JAZU/HAZU 22. srpnja 1862. Nakon toga trajno je pohranjena u Arheološkome muzeju u Zagrebum, a tek nakon 30-ak godina bečki profesor i egiptolog dr. Jacob Krall otkrio je da mumijini povoji zapravo kriju najduži sačuvani natpis na svijetu. Tijekom 1980-ih godina povoji su temeljito restaurirani i rekonstruirani, ponovno fotografirani infracrvenim zrakama te je paleografskom analizom i radioaktivnim ugljikom određena njihova starost – oko 390. g. pr. Krista. Platno se sastoji od oko 1130 riječi, a sačuvano je u pet naknadno izrezanih traka kojima je bila omotana egipatska mumija. Duljina cijelog teksta iznosi oko 340 cm, a širina najšire trake je 35 cm. Tekst je raspoređen u 12 stupaca s različitim brojem redaka. Pretpostavlja se da sadržava niz obrednih propisa vezanih uz vjerske rituale starih Etruščana. Etruščanski jezik je slabo poznat; dosad je poznato značenje samo pojedinih riječi koje spominju žrtvene darove i datume pojedinih svetkovina.

356. pr. Krista – Rođen Aleksandar Veliki, sin Filipa Drugog i Olimpije (umro: 13. lipnja 323. godine prije Krista u Babilonu). Njegov odgojitelj bio je starogrčki filozof i znanstvenik Aristotel.

U dvadesetoj godini Aleksandar postaje kralj svih Makedonaca i politički ujedinjuje grčki svijet. Učvrstivši vlast kreće s 30 tisuća pješaka i 5 tisuća konjanika na trijumfalni osvajački pohod u Aziju. Pobijedivši nedaleko od Troje perzijsku vojsku, cijela Mala Azija dolazi pod njegovu vlast. Potukavši ponovno Perzijance kod Isa, kreće na Feniciju. Nakon sedam mjeseci opsade razara Tir, ulazi u Egipat i osniva grad Aleksandriju koja postaje važno kulturno središte i preuzima trgovinu srušenog Tira. Prelazi Eufrat i Tigris, te u istočnoj Mezopotamiji pobjeđuje i treći put perzijskog kralja Darija Trećeg. Osvojivši Perziju, nastavlja vladavinu kao nasljednik perzijskih kraljeva. Nakon toga Aleksandar kreće na Indiju.

U proljeće 327. godine prije Krista pokorivši sve zemlje kroz koje je prolazio, prelazi planinski masiv Hindukuš, rijeku Ind, pobjeđuje kralja Pora i bori se prvi put protiv bojnih slonova.

Zbog otpora vojnika izazvanog velikim naporima i bolestima, Aleksandar odustaje od daljnjeg prodiranja na istok i vraća se, a njegova flota, izgrađena u Indiji, kreće morem u Perzijski zaljev.

U proljeće 325. godine prije Krista počinju u Babilonu pripreme za veliku ekspediciju u sjevernu Afriku. U trenutku kad je sve govorilo u prilog pobjede nad Kartagom, Aleksandar Veliki umire od malarije u Babilonu 13. lipnja u 33. godini.

Aleksandar Veliki stvorio je carstvo koje prostranstvom nije dotad postojalo. Njegovu vojsku pratili su znanstvenici koji su istraživali nepoznate krajeve kroz koje su prolazili tako da se znanje iz zemljopisa i biologije znatno proširilo.

1209. – U Béziersu, u regiji Languedocu počeo križarski rat protiv krivovjeraca katara: područje je potpuno uništeno, u prvom napadu poginulo je 7000 ljudi, u cijelom rato do 1229. više desetaka tisuća. Zbog sve većeg broja heretika papa se povezuje s kraljem, a u siječnju 1231. godine osniva i inkviziciju koju povjerava dominikancima. Inkvizicija u Španjolskoj 1826. godine usmrćuje posljednju žrtvu.

1900. – U Parizu završavaju 2. ljetne olimpijske igre, koje započinju 14. 07., a odvijaju se u vrijeme svjetske izložbe u francuskoj prijestolnici posvećene slavi starog i rođenju novog stoljeća.

1946. – U jednom od najtežih napada židovske pobune u Palestini pripadnici ilegalne vojne organizacije “Irgun” eksplozijom su raznijeli sjedište britanske mandatne vlade i vojno zapovjedništvo u hotelu Kralj David u Jeruzalemu. Poginulo je više od 90, a ranjeno 45 osoba, većinom civila.

Nakon Drugoga svjetskog rata Palestina je bila najnemirnije područje Britanskoga kolonijalnog carstva u kojem je 100 tisuća vojnika jedva održavalo mir među Arapima i sve brojnijim Židovima. Naime, Židovska je agencija počela, uz potporu cionističkih udruga iz Sjedinjenih Američkih Država, na područje Palestine masovno naseljavati žrtve holokausta, Židove iz Europe. Britanci su zabranili useljavanje i odugovlačili sa starim obećanjem o uspostavi izraelske države. U takvim okolnostima izbila je židovska pobuna u kojoj su u Palestini učestale otmice britanskih dužnosnika i mnoge sabotaže.

Najteži napad dogodio se 22. srpnja 1946. Napad je odobrio David Ben-Gurion, predsjednik Židovske agencije, a proveo ga je čelnik ratobornog Irguna Menachem Begin. Obojica su kasnije postali izraelski premijeri. Preodjeveni u Arape, napadači su prokrijumčarili eksploziv u hotelski podrum u kantama za mlijeko. Iako su pola sata ranije upozorili vlasti, hotel nije evakuiran pa je tragedija bila neizbježna. U najvećoj židovskoj diverziji dotad uzdrmana je britanska vlast, a uništeni su i brojni dokazi djelovanja izraelskih ilegalnih skupina protiv Palestinaca. Budući da je zločin osudio cijeli svijet, Ben Gurion je prekinuo veze s Irgunom i političkim putom nastavio borbu za izraelsku državu koja je proglašena godinu dana kasnije. (zg-magazin)