Na svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenoga 1950. godine
Danas se obilježava Marijino uznesenje, odnosno Velika Gospa, veliki kršćanski blagdan i dan spomena na Marijinu smrt i njezino uznesenje. Ovaj se blagdan slavi 15. kolovoza svake godine, a taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.
Na svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom. U sakramentaru pape Hadrijana I. (772.-795.) ovaj se blagdan po prvi put zove »Uznesenje Svete Marije«, a u misnoj molitvi je istaknuta vjera da Isusova Majka jest završila zemaljski život, ali smrt nad njom nema onakvu moć kakvu ima nad tijelom ostalih smrtnika. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenoga 1950. godine. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo.
Uznesenje Marijino, za srednjoeuropske narode poput Poljaka, Mađara i Hrvata, dogma Marijina Uznesenja na nebo dušom i tijelom pučki se zove Velika Gospa – Magna Domina. U Istočnoj Crkvi svetkovina nosi ime »Usnuće Bogorodičino«. U tom se nazivu naglašava čašćenje i sjećanje na Bogorodičinu svetu smrt.
Hrvati su uvijek bili veliki štovatelji Blažene Djevice Marije i njoj su se uvijek u teškim vremenima i trenutcima molili za pomoć. Zvali su je tijekom povijesti »fidelissima advocata Croatiae« (najvjernija odvjetnica Hrvatske) i »kraljica Hrvata«. Već kod prvih hrvatskih knezova i kraljeva isticalo se izvanredno poštovanje prema Presvetoj Bogorodici. Kasnije su štovanje podržavali i širili osobitom revnošću pavlini, franjevci, dominikanci, isusovci. S pavlinima je vezan razvoj Marijinih svetišta u Remetama i Mariji Bistrici.
Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi »uznesenje«. (zg-magazin)
