Danas se obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta

(Foto: Hrvatski povijesni muzej / Iz albuma “Zločini okupatora III”)

Na današnji dan obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Dana 27. siječnja 1945.  oslobođen je koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u Poljskoj, kada su u taj najstrašniji i najveći nacistički logor ušle jedinice Crvene armije. Ovaj datum se svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 2005. godine donijela službenu Rezoluciju o obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Holokausta. Rezolucija apelira na sve članice Ujedinjenih naroda da poštuju sjećanje na žrtve holokausta. Rezolucija ohrabruje razvoj obrazovnih programa čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u sprječavanju genocida u budućnosti. Dan sjećanja obilježava se diljem Hrvatske polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za sve žrtve.

U logoru Auschwitz život je izgubilo više od milijun ljudi od kojih su 90 posto bili Židovi. Tijekom Drugog svjetskog rata život je izgubilo šest milijuna Židova. Međunarodni dan sjećanja na holokaust obilježava se u europskim zemljama u kojima je tijekom Drugog svjetskog rata život izgubilo 53 milijuna ljudi, a od čega oko 31 milijun civila što se nije dogodilo nikada prije u povijesti ratova.

Progon “nearijevskih” rasa i političkih neistomišljenika

Rasistički progon i istrebljenje Židova, Roma ali i drugih takozvanih nearijevskih rasa, političkih neistomišljenika, osoba s invaliditetom, homoseksualaca i ratnih zarobljenika, koje je nacistička Njemačka pokrenula i provodila diljem Europe, tamna je strana povijesti s trajnim i dalekosežnim posljedicama. Isticanjem važnosti sjećanja na žrtve i preživjele odaje se počast milijunima nedužnih žrtava te upozorava na opasnost rasne mržnje.

»Od 22. svibnja 1941. Židovi su u Zagrebu zakonskom odredbom obilježeni oznakom za Židove. Oznake su propisivala lokalna tijela ustaških vlasti, tako da do lipnja 1941. nisu u svim krajevima izgledale isto«, navode u Hrvatskom povijesnom muzeju.

»U lipnju se uvodi jedinstvena oznaka za čitavo područje Nezavisne države Hrvatske. Za njih su Židovi morali plaćati 10, odnosno 50 kuna. Sastojala se od dva komada žute tkanine s tiskanom Davidovom zvijezdom i slovom ‘Ž’, koja su se morala nositi na prsima i u visini prsiju na leđima«, stoji u objavi Muzeja.

Hrvatski povijesni muzej je ovim povodom objavio fotografiju neutvrđenog autora iz albuma “Zločini okupatora III” te fotografiju s propisanom platnenom oznakom za Židove. (ZG-mag)