
Danas počinje 8. Festival Miroslav Krleža
Osmo izdanje Festivala Miroslav Krleža održat će se od 28. lipnja do 7.srpnja na nekoliko lokacija u Zagrebu, dok će se većina programa odigrati na Krležinom Gvozdu. Festival će biti otvoren u petak, 28. lipnja u 21 sat premijerom Krležine najpoznatije drame Gospoda Glembajevi u režiji Branka Brezovca, u produkciji Eurokaza, Teatra poezije i Festivala Miroslav Krleža. Priređena je i posveta Georgiju Paru, najvećem redatelju Krležina teatra, uz izvedbu predstave U logoru. U Krležinom vrtu gostovat će Dragan Despot s monodramom Na rubu pameti, a Eurokaz prikazuje svoju novu predstavu Pjesma cvrčka u režiji Ive Srnec.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u program 8. festivala Miroslav Krleža uključit će se predstavljanjem djela iz Autorove rukopisne ostavštine u petak, 5. srpnja 2019. godine. U sunakladništvu s izdavačkom kućom Jesenski i Turk i Teatrom poezije ove će godine biti pretisnuta djela Pjesme III. (1919.), Lirika (1919.) i prvi broj časopisa Plamen, koji su Miroslav Krleža i August Cesarec uređivali tijekom 1919. godine.
Ovogodišnji Festival Miroslav Krleža bit će prilika i za promociju knjige Zlatka Svibena Od Bele do Isabelle, scenske igre koja se bavi ženama iz Krležina kruga.
Festival će završiti 7. srpnja gastronomsko-nadrealističkim susretom Doručak kod Krleže u 7 sati ujutro – vrijeme Krležina rođenja.
Parafrazirajući književnika Marijana Matkovića, autor i ravnatelj Festivala Goran Matović u uvodnom slovu njegove programske knjižice ističe: „Za razliku od svojih prethodnika (…) Krleža nije trubadur koji se zaljubio u svoj grad i pjeva mu podoknice nego stvaralac koji je Zagreb inkorporirao u svoju patnju, prkos, konspiraciju, borbu, u trajnost svog otpora zlu. Sve će to reći: Zagreb kod Krleže ne živi samo historijski već je to i perspektiva.“ Upravo u tu perspektivu njegovi će građani i gosti dobiti uvid u Krležinu kazališnom vrtu na Gvozdu te u drugim popratnim prostorima koji su u vezi s Krležom i njegovim stvaralaštvom.
Miroslav Krleža jedan je od najplodnijih i najsvestranijih hrvatskih književnika koji je u hrvatsku kulturnu baštinu upisan velikim slovima. Njegovi rukopisi pohranjeni su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kamo su prispjeli 2001. godine po isteku dvadesetogodišnjeg moratorija. I sâm Krleža bio je član Knjižnice, o čemu svjedoče njegove članske iskaznice koje su danas dio fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga.
Programska knjižica 8. Festivala Miroslav Krleža. (ZG-magazin)