Dan zaštitara: Unatoč visokorizičnom poslu i dalje među najmanje plaćenima u državi

Dan zaštitara: Unatoč visokorizičnom poslu i dalje među najmanje plaćenima u državi

“Neki zaštitari putuju iz Siska i Ivanić-Grada u Zagreb na posao, a nisu im pokriveni putni troškovi, dok karte od Novske i Kutine premašuju i tisuću kuna. Rade u smjenskom radu po 12, neki 14 i 16 sati, vikendima i praznicima. Rijetke su firme koje isplaćuju božićnice, dodatke za prekovremeni i noćni rad“, rekla je za ZG-magazin Matea Hušnjak

Ivana Vranješ

Sindikat zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti u petak je organizirao okrugli stol u povodu obilježavanja Dana zaštitara, na kojem je upozoreno na loše uvjete rada u toj djelatnosti. Osim životne ugroženosti veliki problem zaštitara je prekovremeni rad, minimalna plaća, a nerijetko i zlostavljanje (mobbing) na radnom mjestu.

„Zaštitarska djelatnost je u Hrvatskoj važna, ali se na nju gleda svisoka i nažalost slabo je plaćena. U posljednjih godinu i pol dana zaštitarima su plaće malo povećane no još uvijek za trećinu manje od prosječne hrvatske plaće. Prošle godine smo imali oko 13,5 tisuća zaštitara od kojih je oko 3 tisuće otišlo na rad u inozemstvo. Stoga se ova djelatnost suočava s nedostatkom radne snage“, rekao je Boris Feis, glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Rade iznad svih mogućih normi

Dodao je da zaštitari rade iznad svih mogućih normi, a što se tiče zaštitarskih službi u gradu Zagrebu neki zaštitari rade i po 350 sati mjesečno pri čemu im često nisu osigurani niti osnovni radni uvjeti. Feis je naglasio kako su zaštitarske tvrtke prošle godine ostvarile 48 milijuna kuna prihoda dok se ugovori sklapaju na 50 kuna na sat od kojih zaštitari dobiju samo 15 ili 17 kuna.

Smatra kako je uloga sindikata da pokušaju nešto promijeniti. „Ako čovjek danas u Hrvatskoj živi od svog rada situacija mu je loša. Sindikati nemaju neku veću snagu, ali to ne znači da ćemo se predati. Iako su uvjeti rada loši moramo pokušati pomoći u bilo kojoj djelatnosti, a pogotovo u osjetljivoj zaštitarskoj djelatnosti. Predlažu se i nove zakonske regulative koje bi trebale donijeti boljitak, ali nisam osobno uvjeren u to“, istaknuo je Feis.

S okruglog stola održanog u prostorijama Saveza samostalnih sindikata Hrvatske / Izvor: www.radnicki.org)

Novi Zakon o privatnoj zaštiti ukratko je predstavio Sandro Šegedin iz Ministarstva unutarnjih poslova koje sudjeluje u radnoj skupini za izradu tog zakona. Prema tom zakonu privatna zaštita se iz uslužne djelatnosti prebacuje u sigurnosnu djelatnost. Pred zaštitare se postavljaju novi zahtjevi, proširuju im se i ovlasti. Zakon i dalje zaštitarstvo smatra preventivnom djelatnošću i želi ju podići na višu razinu. MUP razmatra i specijalizaciju zaštitara za situacije visokog i najvišeg rizika.

“MUP nema mogućnosti rješavati problem zaštitara”

„Što se tiče zaštitarstva MUP podržava da se napravi jedna tranzicija od usluge do sigurnosne službe. Na tom tragu je i prijedlog novog Zakona o privatnoj zaštiti. Radna skupina koju čine kolege iz Ravnateljstva policije, MUP-a, sindikati, radnici i poslodavci dala je svoje mišljenje. Detaljnije će se sve projicirati kroz izradu pojedinih propisa, podzakonskih akata koji su u pripremi i očekujemo kao i do sada dobru suradnju s ljudima iz struke. Inače, MUP niti tehnički niti po prirodi posla nema mogućnosti rješavati ovaj problem“, rekao je Šegedin. Naglasio je kako je bilo sugestija, zahtjeva da se uvede određena satnica minimalnog rada što nije prošlo kod Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, kao ni da se odredi minimalni broj radnih sati.

(Izvor fotografije: www.klemmsecurity.hr)

„Na sve detalje kojima smo pokušali ući radno-pravne odnose Ministarstvo uprave i druga resorna ministarstva su imali primjedbe. Zakonom se određuju uvjeti i način obavljanja struke. Želimo da zaštitarstvo bude sigurnosna struka i da ide naprijed“, poručio je Šegedin.

Predsjednica Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti Matea Hušnjak je uvjerena kako će se uvjeti rada u zaštitarstvu pogoršati. Spomenula je da je u posljednjih 20 godina na radnom mjestu ubijeno pet zaštitara, dvanaest ih je počinilo suicid, a 47 ih je umrlo na radnom mjestu. „Unazad 20 godina problemi u zaštitarstvu se samo gomilaju, od malih plaća do međuljudskih odnosa. Da bi zaštitar zaradio tri i pol tisuće kuna mora mjesečno odraditi 250 i više sati. Problem je što neki zaštitari putuju iz Siska i Ivanić-Grada u Zagreb na posao, a nisu im pokriveni putni troškovi, odnosno dobiju samo onoliko koliko košta mjesečna karta za tramvaj u Zagrebu, dok karte od Novske i Kutine premašuju i tisuću kuna. Zaštitari rade u smjenskom radu po dvanaest sati, neki četranaest i šesnaest sati, vikendima i praznicima. Rijetke su firme koje i zaštitarima daju božićnice, dodatak za prekovremeni i noćni rad. Zaštitari su izloženi pritiscima raznih voditelja, koordinatora koji ih tjeraju da rade prekovremeno te ih često premještaju iz jednog objekta u drugi“, rekla je za ZG-magazin Matea Hušnjak.

Vrijeđanje, prijetnje, fizički napadi…

Predsjednik udruge Ujedinjeni hrvatski zaštitari Pave Kumarić je ocijenio kako je situacija u zaštitarstvu, a pogotovo u tjelesnoj zaštiti na rubu. Jedan je od zaštitara kojem je život na radnom mjestu bio izravno ugrožen prilikom razbojničkog napada.

„Više od 12 godina radim za zaštitarsku tvrtku Sokol Marić. Kao zaštitar raspoređen sam na čuvanje novčarskih institucija, ali i objekata manje sigurnosti. Prije dvije godine spriječio sam pokušaj pljačke pošte u Prečkom. Zahvaljujući balističkom prsluku pogodak u prsa iz vatrenog oružja nije bio smrtonosan. To je bio šok za mene i mjesec dana sam bio na bolovanju. Kao zaštitar sam doživio verbalne i fizičke napade, napad nožem. No volim svoj posao, snašao sam se u njemu i smatram da je plemenit“, rekao je za ZG-magazin Kumarić. Naglasio je kako zakonski treba regulirati da plaće zaštitara budu veće kao i da im se osigura adekvatna oprema za obavljanje dužnosti.

„Nadam se da će država i oni koji se bave sigurnošću shvatiti da privatna zaštita mora biti na jednom nivou kako bi se moglo reći da su zaštitari desna ruka policije”, poručio je Kumarić.

Tajnik Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti Nikola Sraka je istaknuo kako zaštitari rade plemenit posao koji u posljednjih desetak godina spustio ispod svih nivoa.

Protuzakonito agencijsko zapošljavanje

„Do prije deset godina imali smo povećanja na prekovremeni rad od 50 posto, a na noćni rad od 30 posto. Danas se to spustilo na 2 ili 3 posto. Sramotno je da je 2 posto za noćni rad, a 3 posto za rad praznikom“, rekao je Sraka. Naveo je da prema grubim procjenama u zaštitarstvu radi 30 posto žena koje u tom poslu nemaju nikakve povlastice.

„Posebno se u posljednje tri godine povećao broj zapošljavanja žena u zaštitarstvu koje rade i na recepcijama nekih tvrtki. Zaštitarske tvrtke iznajmljuju drugim tvrtka zaštitare za recepcijski posao i tu se javlja problem agencijskog zapošljavanja. Zaštitarske tvrtke ugovorom o usluzi agencijski iznajmljuju zaštitare što je i protuzakonito”, rekao je Sraka.

Osvrnuo se i na novi Zakon o privatnoj zaštiti. „ Na teret zaštitara je išlo i njihovo školovanje i licenca koja je koštala oko 7 tisuća kuna. Sve promjene tog novog zakona morat će opet financirati zaštitari, a ne države niti poslodavac“, tvrdi Sraka.

Zaštitari su obilježili svoj dan bez nazočnosti predstavnika Ureda predsjednice Republike, Ureda pučke braniteljice te predstavnika Ministarstva rada i mirovinskog sustava koji su bili najavljeni.