Dan Hrvatskoga sabora

Dan Hrvatskoga sabora

(Foto: © Hrvatski sabor)

Hrvatski je sabor 8. listopada 1991. jednoglasno donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske i ostalim republikama i pokrajinama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije

Dogodilo se na današnji dan, 8. listopada:

1991. – U Hrvatskoj se 8. listopada obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske sa Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji.

Ta je značajna odluka Sabora donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Zbog tih okolnosti te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.

Do stupanja na snagu novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 1. siječnja 2020., 8. listopada obilježavao se kao državni blagdan – Dan neovisnosti.

1890.   počela raditi Zagrebačka uspinjača. Jedan od zaštitnih znakova grada Zagreba i prepoznatljivi simbol hrvatske metropole, danas obilježava obljetnicu službenog puštanja u pogon. Ta spona najužeg gradskog središta i povijesne jezgre – Gornjeg grada, današnja turistička je atrakcija, bila je važno prijevozno sredstvo Zagrepčana. Sve je počelo daleke 1888., kada se u Bregovitoj ulici (danas Tomićevoj) zatekao osječki građevinski poduzetnik D.W. Klein. U podnožju javnog stubišta, što je spajalo zagrebačko poslovno središte sa starim Gornjim gradom, počeo je brojati prolaznike i ocijenio da je pješački promet dovoljno živ da bi se na mjestu stubišta mogla izraditi uspinjača po uzoru na Budimpeštu, Zürich i druge gradove, piše u ZET-ovoj monografiji.

Poduzetni graditelj ponudio je iste godine zagrebačkom Gradskom poglavarstvu svoju molbu za građevnu dozvolu, koja je već za dva dana bila oduševljeno prihvaćena. Pri gradnji uspinjače trebalo je svladati i poneku prepreku s kojom se nije računalo. Prilikom prve pokusne vožnje (s praznim kolima) polomio se stroj, a prigovaralo se i staničnim zgradama da nisu usklađene s atraktivnim okolišem. Konačno, kad se sve popravilo i uskladilo, u Bregovitoj ulici službeno je 8. listopada 1890. puštena u pogon parna uspinjača s dvojim kolima na izmjenični pogon, a sa strojarnicom na gornjoj postaji.

Nakon četrdesetogodišnjeg razdoblja pravo vlasništva pripalo je gradu Zagrebu, a 1934. neracionalni parni pogon zamijenjen je električnim. U međuvremenu je izvršeno i nekoliko generalnih popravaka, no nakon 80 godina životni vijek stare dame polako se približavao kraju i pogon uspinjače obustavljen je 1969. Budući da je uspinjača postala neka vrsta simbola grada, iako je često bila izrugivana, nije se dopustilo njezino definitivno ukinuće, nego se odmah počela planirati novogradnja na mjestu starog uređaja. Nova uspinjača puštena je svečano u pogon 1974. Današnja uspinjača ima 16 sjedećih i 12 stajaćih mjesta, najveća dopuštena brzina je 1,5 metara u sekundi, vožnja traje 55 sekundi na usponu od 52 posto i visinskoj razlici od 30,5 metara. (zg-magazin)