Dalibor Jelavić – dobitnik HDLU-ove nagrade za životno djelo
Od niza vlastitih likovnih nagrada, osnivanja promotivnih agencija, prepoznavanja i predstavljanja nepoznatih detalja iznimne vrijednosti za sagledavanje i vrednovanje naše likovne scene, njegov doprinos u popularizaciji likovnosti u više od 40 godina djelovanja je nezaobilazan i neprocjenjiv
U Staroj gradskoj vijećnici Hrvatsko društvo likovnih umjetnika danas će, pod pokroviteljstvom Gradske skupštine grada Zagreba, održati svečanu dodjelu Likovnih godišnjih nagrada za 2015. godinu. Ovogodišnji likovni laureati su Dalibor Jelavić za životno djelo, Zoltan Novak za izložbu Kontrola iluzije/Controle de l’illusion, održanu u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu te Lana Stojićević za mladog umjetnika.
Ove godine Odbor za dodjelu likovnih nagrada odlučio je uručiti i posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti Ariani Kralj.
Odbor su činili: Peruško Bogdanić, Zlatan Vrkljan, Božica Dea Matasić, Robert Šimrak i Ivona Jurić.
Gradska skupština Grada Zagreba pokrovitelj je nagradama HDLU od 1995. godine.
O autorima:
Likovna nagrada za životno djelo: Dalibor Jelavić
Dalibor Jelavić rođen je 29. svibnja 1949. godine u Beogradu. Od 1961. u Zagrebu gdje je stekao osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1977. godine u klasi prof. Nikole Reisera, a 1990. godine postaje dopredsjednikom HDLU-a. Dragovoljac je Domovinskoga rata, također je suorganizator i osnivač Satnije hrvatskih umjetnika. Od 1976. do danas aktivno izlaže samostalno i grupno u zemlji i inozemstvu (Francuska, Njemačka, Mađarska, Austrija, Slovenija, Rumunjska, Crna Gora, Italija, BiH, Island, Belgija, Makedonija, SAD, Velika Britanija, Jordan, Egipat, Kina, Švicarska). Jelavićevo stvaralaštvo osim u slikarstvu, ogleda se u različitim likovnim medijima. Za svoj je rad više puta nagrađivan najprestižnijim nagradama.
Dalibor Jelavić je kontinuitetom aktivnosti na predstavljanju likovnih umjetnosti i likovnih umjetnika, razvijanjem novih oblika promotivnih aktivnosti za likovnu umjetnost te svojim umjetničkim djelovanjem dao velik doprinos u oblikovanju hrvatske likovne scene, razvoju prava likovnih umjetnika, razvoju HDLU-a, a nadasve hrabrom akcijom u borbi da se zgrada Meštrovićevog paviljona, danas Doma Hrvatskih likovnih umjetnika, u vremenu nesklonom kulturi i umjetnosti vrati na korištenje HDLU-u. Na taj način osigurao je i gradu Zagrebu otvaranje i djelovanje reprezentativnog galerijskog prostora te stvorio jedinstvenu točku za razvoj kulture i promociju likovne umjetnosti ne samo za Republiku Hrvatsku već i ovaj dio Europe.
Od niza vlastitih likovnih nagrada, osnivanja promotivnih agencija, prepoznavanja i predstavljanja nepoznatih detalja iznimne vrijednosti za sagledavanje i vrednovanje naše likovne scene, njegov doprinos u popularizaciji likovnosti u više od 40 godina djelovanja je nezaobilazan i neprocjenjiv.
(Tomislav Buntak)
Likovna nagrada za najbolju izložbu: Zoltan Novak, Kontrola iluzije/Controle de l’illusion, Umjetnički paviljon u Zagrebu
Zoltan Novak rođen je 19. ožujka 1963. godine u Zagrebu. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2007. kod Zlatka Kauzlarića Atača. Prvi put izlaže 1986. godine u Zagrebu na 18. salonu mladih, a 1989. na istoj manifestaciji osvaja Nagradu za slikarstvo. Samostalno je prvi put izlagao 1988. godine u zagrebačkoj Galeriji Forum. Samostalno je izlagao u zemlji i inozemstvu (Rim, Pariz, Bonn, Venecija…). Od 2004. godine profesor je slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Za iznimnu djelatnost u kulturi odlikovan Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnik je nekoliko nagrada, a djela mu se nalaza u mnogim privatnim i javnim zbirkama.
Nekoliko je elemenata potrebno da izložba likovnih djela pozitivno odgovori na kriterije potrebne za ovu nagradu. U slučaju izložbe Zoltana Novaka pod nazivom Kontrola iluzije u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu ti kriteriji su zadovoljeni. Izložba likovnih radova kao takva često je sinteza jednog kraćeg putovanja koje prolazi sam autor tih djela. Njegov put sastoji se od početne ideje, prikupljanja informacija o ideji i umjetničkog rada, angažmana, koji sa svakom prikazanom slikom daje i predstavlja ili ta ista pitanja, ili odgovore, pritom ne osuđujući, samo osvještavajući. U realizaciji slika ponuđenih na ovoj izložbi možemo vidjeti nekoliko misaonih smjerova te autorove ideje. Autor likovnog djela razmišlja o sljedećoj problematici: samom prostoru u kojem izlaže; veličinama koje taj prostor treba; slikama koje to mogu izdržati sa svojim temama i vrijednostima i kako predočiti jasnu misao koju će promatrač shvatiti, što kroz pojedinu sliku, što kroz čitavu izložbu.
Zoltan Novak je u ovom slučaju velikim formatima slika, s temama kao što su iluzija i navika, te sa kompleksnom simbolikom vizualnog jezika, uspio upravo to: postaviti pitanje i dozvoliti promatraču da sam na njega odgovori. Njegov stvaralački put i u ovom slučaju potvrđuje dosadašnju ozbiljnost i visoki nivo umjetničkog djelovanja na području slikarstva. Osim toga, sama tema je vrlo aktualna i osvještava jedan problem, problem pasivnog ponašanja na koji čovjek pristaje, padajući u zamku vlastite neaktivnosti i pristajući na iluziju sreće. (…)
(Ivona Jurić Kljajo)
Likovna nagrada mladom umjetniku: Lana Stojićević
Lana Stojićević rođena je 1989. godine u Šibeniku. Diplomirala je slikarstvo u klasi prof. Deana Jokanovića Toumina 2012. na Umjetničkoj akademiji u Sveučilišta Splitu. Izlagala je na na nekoliko samostalnih (Galerija SC, Galerija umjetnina Split, Galerija Contra) i više skupnih izložbi (Different Worlds, Splitski salon, Nagrada Radoslav Putar, Erste fragmenti, THTnagrada@MSU.hr, Salon mladih). Finalistica je ovogodišnje Nagrade Radoslav Putar. Dobitnica je druge nagrade izložbe Young Contemporary Photography: Different Worlds (Galerija Photon, Ljubljana) i Grand Prix nagrade Erste fragmenti 2015. godine, Rektorove i Dekanove nagrade 2012., prve otkupne nagrade Zavičajnog muzeja grada Rovinja 2011. godine.
Lana Stojićević je osobno iskustvo odrastanja u Šibeniku, u neposrednoj blizini zatvorene šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF), postavila kao ishodište umjetničko-istraživačkog projekta predstavljenog u Galeriji SC u veljači 2015. g. Ovom multimedijalnom izložbom dojmljivo je ukazala na neadekvatno deponiranje gotovo 200 000 tona industrijskog otpada – silikomanganske troske, usred naseljenog ruralnog područja. Dalekosežne posljedice ove ekološke bombe na stanovništvo, poljoprivredu i turizam još su, na žalost, neriješen problem. (…)
Lana Stojićević ovaj artificijelni, apokaliptični, postindustrijski krajolik koristi kao svojevrsnu scenografiju za svoj multimedijalni projekt. Etnografski elementi te crno sivi kolorit, prilagođeni su izmijenjenom pejsažu inače plodne ravnice.
Začudni autorski kostim kojeg nosi na snimkama, kombinacija je narodne nošnje i zaštitnog odijela. Njegov je dio i maska kojom potpuno prekriva lice, simbolički se štiteći od ekocida. Kostim je, u korist dodatne uzaludne zaštite, prekriven tradicionalnim ravnokotarskim vezom četverokukom, simbolom nade i zaštite. Ova scena dirljivog prkosa, istodobno djeluje apsurdno i moćno. Šamanistički preuzimajući ulogu ratnice – Lana u ime svoje zajednice ulazi u borbu sa itekako vidljivim demonom.
Distopijsku atmosferu uz konstantnu prijetnju neprijateljske materije koja je tek naizgled nepomična, inertna masa, uspješno je prikazala kroz crteže, fotografije, makete te video i audio snimke. (…)
(Božica Dea Matasić)
Posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti: Ariana Kralj
Ariana Kralj rođena je 25. srpnja 1949. godine u Pragu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je Povijest umjetnosti i njemački jezik. Na zamolbu članova Upravnog odbora Hrvatskog društva likovnih umjetnika preuzela vođenje Društva u periodu dva mandata od 1992. do 1996. godine. Taj period je obilježen povratom Doma hrvatskih likovnih umjetnika iz Galerije Karas u Praškoj, na Trg žrtava fašizma uz svu potrebnu pravnu argumentaciju. Ponovo je pokrenuta djelatnost Galerije proširenih medija, Salon mladih, kao i velike izložbe u Domu hrvatskih likovnih umjetnika. Sudjelovala je i u radu kao član Upravnog vijeća Muzeja hrvatskoga Zagorja, Upravnog vijeća Galerije Klovićevi dvori, Upravnog vijeća Hrvatskoga muzeja naivne umjetnosti, sudjelovala u Organizacijskom odboru Salona mladih, Zagrebačkog salona, Trijenala hrvatskoga kiparstva i Povjerenstva za status samostalnih umjetnika. Od 2001. imenovana je za upraviteljicu Gliptoteke HAZU. Bila je član Upravnog odbora Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Upravnog odbora Hrvatskog dječjeg festivala… Odlikovana je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, Križrm časti za znanost i umjetnost Republike Austrije te brojnih priznanja raznih ustanova i veleposlanstva.
Odbor za dodjelu likovnih nagrada dodijelio je posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti povjesničarki umjetnosti Ariani Kralj. Riječ je o posebnoj kategoriji unutar dodjele godišnjih nagrada HDLU-a koja čini iznimku potvrđujući značaj ovogodišnje odluke. Dugogodišnji rad Ariane Kralj prepoznat je i ovim prizanjem koje ujedno predstavlja zahvalu HDLU članova za njezin rad i djelovanje kao ravnateljice HDLUa, ali i općenito na području kulture i umjetnosti. Ariana Kralj je svojim radom zadužila, ali i obvezala nove naraštaje podižući rad u kulturi na zavidnu razinu. Promičući temeljne vrijednosti i istovremeno ustrajući u kulturnom djelovanju Ariana Kralj doprinijela je razvoju, afirmaciji i kvaliteti hrvatske umjetničke scene.
Više o nagrađenim umjetnicima možete pročitati ovdje. (zg-magazin)