Da je zdrave pameti, bilo bi spasa za Baniju

(Foto: Grad Petrinja)

Planovi oporavka rađeni iz kancelarija u Zagrebu i Rijeci. Onako kako to (na)uče savjetnici, koji su negdje na razini anegdote

Dr.-Ing. Viktor Simončič

“Pametni mogu da biraju, da budu i pametni i glupi, kako im više odgovara. Glupi nemaju izbora.” (Duško Radović)

“Pametan čovjek je prisiljen napiti se, ne bi li izdržao društvo idiota!” (Ernest Hemingway)

Nacija smo koja samo onako može proizvesti bilo kakvu strategiju ili plan za bilo što i to odmah, vjerujući obećanjima blistavim. Još nismo shvatili da nije bitno ispisati najljepšu listu želja, već je bitno odabrati ono što se može realizirati. Vjerojatno je to rezultat proizvodnje menadžera na tekućoj traci. Osim toga, tko god drži do sebe, a istaknutiji je na društveno-političkoj sceni, smatra da mu iskustvo preživljavanja daje pravo da životnu karijeru završi s titulom doktora znanosti. Iako može i bez titule, s titulom se lakše prenose iskustva raznih menadžmenata, na sve i sva učilištima. Onda takvi jednakim takvim novima daju titule. A takvi ne mogu naprijed. Za naprijed treba znanje, za natrag baš i ne. Zato ne čudi da smo druga najsiromašnija EU država, bez obzira na premijerovo hvalisanje uspjesima.

Brojke su neumoljive. Prestankom one krize iz 2008., 2015. smo po potrošnji bili zajedno s Rumunjskom na 58 % EU prosjeka. Danas smo mi istina na 67 %, a Rumunji nam pobjegli na za nas nedostižnih 79 %. Nije li vrijeme da svi viknemo: »Car je gol« i da nas naša vika probudi. Vjerujući u obećanja blistava gotovo bolno i nezaustavljivo nazadujemo.

I onda nam se tako siromašnima dogodi potres. Podsjetio je na onu sa snijegom, kako ne pada snijeg da pokrije, već da otkrije tragove. Potres je pokazao da je Banija svjesno zanemarivana 30 godina.

Neću o Zagrebu

Neću o Zagrebu. Zagreb će se snaći ovako ili onako. Građani će preživjeti i uglavnom ostati živjeti u njemu. Brine me moja Banija, iako je dobila tri plana oporavka: Predsjednikovu Dugoročnu viziju razvoja Banije, Vladin Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom i Plan za spas Banovine grupe autora.

Planovi rađeni iz kancelarija u Zagrebu i Rijeci. Onako kako to (na)uče savjetnici, koji su negdje na razini anegdote: Kod čobana se zaustavi auto. Izađe čovjek i kaže čobanu da će za okladu pogoditi koliko ima ovaca te ako pogodi da će mu ovaj za uzvrat dati ovcu, a ako ne pogodi, on će dati čobanu 100 eura. Dogovore se i on pogodi. Uzme ovcu i stavi je u prtljažnik. Čoban će na to da će on pogoditi čime se bavi nezvani gost te da će mu ako pogodi, ovaj vratiti ovcu i dati 100 eura. Padne dogovor i čoban izjavi da je nezvani gost savjetnik. Pita ga savjetnik – »kako si pogodio?« Čoban odgovori jednostavno: »Došao si nepozvan, koristiš se tuđim podacima jer ti je netko morao reći koliko imam ovaca, a o poslu nemaš pojma, jer si umjesto ovce u prtljažnik stavio psa.«

Prema napisanom, Baniji takvi savjetuju kako će se oporaviti. Uvjeren sam da nitko od njih nije onuda prošao i da pojam Banija znaju samo iz knjiga. A oporavak od potresa je kamilica od potrebnog oporavka od tridesetogodišnjeg zanemarivanja. Mala ilustracija stanja: Nakon što se izašlo iz krize 2015. godine, do 2019. na potpomognutom području Sisačko-moslavačke županije broj stanovnika je smanjen za 11 %, u Županiji za 9 %, u Sisku kao najrazvijenijem području za 6 %, a u RH za 3 %. I kako vratiti stanovnike?

Pametna sela za 21. stoljeće

Teško, iako je Predsjednikova vizija blistava i predlaže sela za 21. stoljeće, koja treba graditi u skladu s Akcijskim planom EU-a za pametna sela.

…Definicija pametnih sela, osim digitalnih tehnologija, podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, ekonomiju dijeljenja (poput zajedničke uporabe poljoprivrednih strojeva, znane i kao „Strojni prsten“), kružnu ekonomiju, digitalne platforme koje mogu djelomično zamijeniti osnovne usluge (e-zdravlje, e-uprava…), širokopojasni internet, korištenje obnovljivih izvora energije, dopunske djelatnosti u poljoprivrednom gospodarstvu … nova sela mogu postati privlačna i za one koji svjesno žele napustiti urbana područja velikih gradova i preseliti u ruralnu okolicu gdje bi daleko povoljnije rješavali svoje stambeno pitanje i našli mir za sebe i svoju obitelj.

Kada ova vizija dođe do Bačuge, Jabukovca i Žirovca, nema više odlazaka, ako već svi nisu otišli, a uz obećanje taksija bez šofera, što savjetnici još mogu dodati u plan, nastala bi imigracijska oluja – svi na Baniju, a neki na Banovinu.

U Vladinom planu ništa manje pompozno. Savjetuju seljake povećanju produktivnosti uzgoja krumpira uz pomoć algoritma Agrivi Smart strojnog učenja. Riječ je o sustavu koji se temelji na jedinstvenom samoučećem algoritmu za upravljanje procesom uzgoja krumpira. Vjerujem da se radi o programu za njivice, jer na Baniji nema širokih oranica kao u Slavoniji i Međimurju.

Izgradnje luke i produbljenje plovnog puta Save

U Vladinom programu se planira i izgradnja luke i produbljenje plovnoga puta na Savi. Mudar prijedlog, jer je zadnji šleper Savom uplovio u Sisačku luku, najzapadniju riječnu luku Balkana prije više od 30 godina.

Radio sam na projektu povećanja plovnosti na Savi prije nekih 10 godina. Radovi će imati smisla ako ima tereta. Navlačili smo teret. Tada je još radila Rafinerija, koja je dopremala naftu riječnim tankerima. To je ona nafta koja sada ide Mađarima. Radila je dijelom i Željezara, pa smo i na taj račun navukli potrebne tone i to vrlo »na knap« Kakve veze ima Sava s Majskom poljanom i Glinom vidi se gledajući riječku luku jedino iz kancelarije. Vladin plan je radila riječka ekipa, koja će posjetiti Baniju kada tamo zažive predsjednikova sela za 21. stoljeće. Koliko bi ta luka na Savi pomoglo razvoju Hrvatske, Siska i Banije može se vidjeti na primjeru nove Slavonsko-brodske luke, u koju je zasigurno već uplovio brod. Ako nije, nije da baš neće.

Riječka ekipa ima očito problema s geografijom kada predlaže kao prioritet za oporavak potpomognutih područja i izgradnju drugog kolosijeka na relaciji Dugo Selo – Novska, dionica Kutina – Novska. Kakve to ima veze s potresom ugroženim područjem Županije? Naravno, nikakve, ali lijepo zvuči.

A što treba Banija? Što je već trebala, ako je prije potresa od 2015. do 2019. otišlo 11 % stanovnika iz najugroženijeg dijela Banije, a koliko tek od 1990. do danas? Trend odlaska će se čekajući predsjednikova sela za 21. stoljeće smanjivati, jer će ostati samo oni koji više ne mogu otići. Bojim se da bi već poslije ove zime prostor mogao biti toliko prazan, da će povratak na bolje biti nemoguć i nepotreban. Za koga, ako nikoga biti neće.

Što treba Baniji?

Da se zadrže barem još poneki, potrebne su mjere SADA i ODMAH! Pada mi na pamet nešto u stilu dobre domaćice:

Primjer 1: do nas je došao poziv za pomoć oca (83) i sina, da im se obnovi štala za ovce prije zime. Imaju oštećenu i kuću, ali oni trebaju štalu. Oni žive od ovaca. Osigurali smo im građu s jedne kuće na način da smo je sami skinuli, organizirali prijevoz utovar i istovar. Naravno, sve besplatno za oca i sina. Koliko štala Banije traži hitnu intervenciju, bez dokazivanja papirima i traženjem ni do sada nepotrebnih dozvola, pitanja o vlasništvu? Desetine ili stotine?

Primjer 2: Osigurati po stimulativno visokim cijenama otkupa svih proizvoda iz domaćinstava Banije, bez obzira da li netko ima OPG ili ne. Otkupiti i/ili nadoknaditi gubitak u proizvodnji svega i svačega, po principu puno za prazno. Posebno pomoći malim staračkim domaćinstvima.

Primjer 3: Pomoći u obnovi stada. Osigurati hranu za životinje narednih godinu dvije.

Primjer 4: Svakom poduzetniku koji se obaveže ostati (ili doći?) na područje Banije, a vrijedi i za širi prostor Županije, osigurati naknadu za izgubljeno na razini prije potresa i prije korone.

Primjer 5: Stipendije/školarine, besplatan školski pribor za sve koji se školuju na ovom području, uključivo topli obrok i prijevoz.

Primjer 6: Ako treba, izmisliti neke radno intenzivne poslove i dati priliku svima da nešto (za)rade, uz primjernu plaću, kako bi se ljudi osjetili korisnim.

Primjer 7: Zaposliti na akcijama obnove lokalno stanovništvo i tvrtke po stimulativnim zaradama. Ako nema drugog posla neka se očisti cigle. Primjer da su lokalni kuhari kuhali badava obroke dok se država nije probudila i onda angažirala za novac tvrtku iz Zagreba je najbolji primjer kako se lokalnom stanovništvu ne pomaže.

Primjer 8: …

Sve treba napraviti bez posebne procedure, na principu povjerenja. Dati punu odgovornost nekolicini, sa svom potrebnom autonomijom u odlučivanju. Svaku pomoć objaviti, jer susjedi najbolje znaju tko je i što izgubio.

Ovo je primjer mjera po »zdravoj seljačkoj pameti«, sve dok roboti počnu saditi mrkvu u selu za 21. stoljeće.