CK SKH donio odluku o raspisivanju višestranačkih izbora u Hrvatskoj

(Naslovna fotografija: Youtube, snimka zaslona /HRT)

Hrvatski komunisti odluku su donijeli u vremenu kad je Jugoslaviju potresala velika politička i ekonomska kriza, dočim je velikosrpska ideologija izrečena na takozvanim mitinzima istine gotovo najavljivala oružane sukobe

Dogodilo se na današnji dan, 13. prosinca:

1856. – Austrougarski feldmaršal Svetozar Borojević von Bojna rođen je 13. prosinca 1856. u Umetićima kod Kostajnice, a umro 1920. Za Prvoga svjetskog rata istaknuo se nizom uspjeha u obrambenom ratovanju, zbog čega je dobio čin feldmaršala te tako postao prvi i jedini nositelj tog čina u Austro-Ugarskoj koji nije bio njemačkog podrijetla. Završivši školovanje, vrlo brzo napreduje u vojnoj hijerarhiji te postaje zapovjednikom Hrvatskoga domobranstva. Prvotno je svoj vojnički talent iskazao u austrijskoj okupaciji Bosne i Hercegovine te opsadi Sarajeva. Bio je instruktor u Vojnoj akademiji, a nakon toga česta su nova promaknuća te 1905. dobiva titulu von Bojna.

Bio je zapovjednik Šestoga armijskoga korpusa na galicijskoj bojišnici, gdje je zaustavio rusko napredovanje – njegovi su vojnici čvrsto držali položaje na Karpatima i spriječili ruski proboj prema Bratislavi i Budimpešti, a bio je i zapovjednik Pete armije na talijanskoj bojišnici. Zahvaljujući otporu koji je pružao višestruko brojnijim talijanskim snagama, u nekoliko je puta bio promaknut i odlikovan te naposljetku dobio čin feldmaršala. Nakon završetka rata odlučio je postati građaninom novonastale Države Srba, Hrvata i Slovenaca. Brojni vojni analitičari i povjesničari okarakterizirali su ga kao najvećega defanzivnoga vojnog stratega u Prvom svjetskom ratu.

1989. – CK SKH raspisao prve višestranačke izbore u Hrvatskoj: Osobit zaokret u hrvatskoj politici dogodio se u prosincu 1989., kada je dvanaest političkih stranaka i oporbenih skupina u Zagrebu prikupljalo potpise za peticiju Saboru i Predsjedništvu SKH, kojom se tražilo raspisivanje slobodnih izbora. Dan poslije toga, Predsjedništvo CK SKH odlučilo je (vrlo tijesno, s jednim glasom više) da se raspišu prijevremeni izbori u SR Hrvatskoj na svim razinama, od općina do Sabora. Centralni komitet prihvatio je odluku svoga predsjedništva, a 11. prosinca počeo je 11. kongres SKH, koji je trajao tri dana i 13. prosinca 1989. podržao odluku o izborima. Na tom je kongresu na čelo SKH došao Ivica Račan, njegov je protukandidat bio Ivo Družić, kojega je podržavala JNA, a od staroga partijskoga predsjedništva ostao je samo jedan član. Nedugo nakon toga izaslanstvo SKH napustilo je 14. izvanredni kongres SKJ, s izaslanstvom SK Slovenije, čime je SKH de facto prestao biti dijelom Saveza komunista Jugoslavije.

Hrvatski komunisti odluku su donijeli u vremenu kad je Jugoslaviju potresala velika politička i ekonomska kriza, dočim je velikosrpska ideologija izrečena na takozvanim mitinzima istine gotovo najavljivala oružane sukobe. S druge strane, komunisti su imali i unutrašnji pritisak od strane opozicijskih skupina koje su željele uvođenje višestranačja, a formalno nisu smjele djelovati kao političke stranke nego kao udruge građana.

Pomalo u sjeni ovih povijesnih zbivanja, 12. prosinca 1989. sjednicom u Velikoj dvorani tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti pokrenuta je inicijativa za obnovu zabranjene Matice Hrvatske, a Maticu je do konačnog Obnoviteljskog sabora, nakon dva desetljeća zabrane rada, vodio potpredsjednik Miroslav Brandt. Sve te promjene na hrvatsku javnost djelovale su vrlo pozitivno i iznenađujuće, a nekako su simbolično završene krajem godine i blagdanskom čestitkom predsjednika SKH, Ivice Račana koji je vjernicima preko javnih medija čestitao Božić.

1204. – U Kairu umro poznati židovski teolog i liječnik Majmonid (rođ. 1135.), koji svojim djelom Vodič za kolebljivce navodi na proučavanje Aristotela; rodio se i djelovao u ozračju muslimansko- židovsko-kršćanske tolerancije.

1250. – Njemački car Fridrik II. iznenada je umro u Italiji; zbog uvjerenja o Božjem porijeklu carske vlasti, papa ga je dvaput izopćio, ali kao kralj Sicilije Sicilije postiže njen procvat, a postaje i kralj Jeruzalema.

1466. – U Firenci umro kasnorenesansni kipar Donatello (rođ. oko 1386.), kojeg snažno podupire obitelj Medici.

1545. – Tridentski sabor je devetnaesti ekumenski sabor Katoličke crkve kojeg je 13. prosinca 1545. otvorio papa Pavao III. u Tridentu (današnjem Trentu u Italiji). Sabor je bio odgovor na izazove koje je postavio pokret reformacije, a iako je s prekidima trajao 18 godina ostao je neostvaren jer protestantski kršćani nisu priznavali vlast Koncila. Na Saboru je potvrđen nauk Katoličke Ccrkve o spasenju, sakramentima i biblijskom kanonu, a nakon njega ujednačen je način slavljenja mise u cijeloj Crkvi. No, nakon njega počeo se izdavati i Indeks zabranjenih knjiga (Index librorum prohibitorum) koji je objavljen 1564. godine, a izlazio je sve do 1948.

1944. – U mjestu Neuilly-sur-Seineu u Francuskoj umro ruski slikar Vasilij Kandinski (rođ. 4. 12. 1866.), utemeljitelj apsolutnog slikarstva i začetnik negeometrijskog apsolutnog slikarstva, osnivač skupine Plavi jahač, poslije Četvorica plavih; od 1933. godine živi u Parizu; piše i teorijska djela (O duhovnom u umjetnosti); postupno iskušava sve suvremene stilove te se učvrstio u apstraktnom ekspresionizmu (Par na konju, Slika s crnim šeširom, Modna gora, serija Bijela linija).

1974. – Na današnji dan je Malta, mala otočna država u Sredozemnom moru, postala republika. Zemlja u kojoj živi manje od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Zbog važnog strateškog položaja Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile – Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i na kraju Britanci. Od 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, republikom postaje 13. prosinca 1974., a od 2004. je članica Europske unije.

2003. – Uhićen Sadam Husein, irački predsjednik od 1979. do 2003. godine. U ožujku 2003. SAD i Velika Britanija krenule su u jednostranu vojnu akciju protiv Iraka, bez dopuštenja Ujedinjenih naroda, uz objašnjenje traženja oružja za masovno uništenje. Nakon tri tjedna ratovanja Sadam Husein je svrgnut s vlasti, a devet mjeseci kasnije, na današnji dan, američke snage uhitile su ga blizu grada Tikrita u sklopu operacije Crvena zora (Operation Red Dawn). Suđenje za zločine koje je počinio nad Kurdima i Šijitima tijekom osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća počinje 2005. godine, a 5. studenog 2006. osuđen je na smrt vješanjem. Pogubljen je 30. prosinca 2006. godine.

(zg-magazin)