“Čistilište” kao nova metoda gospodarenja smećem

“Čistilište” kao nova metoda gospodarenja smećem

(Ilustracija: Požar odlagališta Prudinec u Jakuševcu / Foto: DVD Trnje)

Imamo novi sistem gospodarenja sa smećem, a to je “Čistilište”: Zapali i procesom spaljivanja načiniš destrukciju – uništiš ono što ti ne treba, smeće, što se ne može reciklirati ili oporbom pretvoriti u eko energiju – iskoristiti

Poslije gospodarske ekologije – uništi gospodarstvo i nemaš problema s ekologijom – nastupa nova era postupanja sa smećem. S obzirom da u Hrvatskoj svaki mjesec u nekom gradu plane deponija, reciklažno dvorište ili sabirni centar smeća, pokušao sam naći adekvatan naziv za tu metodu postupanja sa smećem. Došao sam na ideju da požare na deponiji, sabirnom centru, reciklažnom dvorištu smeća nazovem “Čistilište” – čišćenje nečeg što se ne može korektno reciklirati, oporabiti ili prodati, a smeta!

Riječ “Čistilište” smatra se nešto između pakla (stanje na terenu i raja što obećava politika i traži zakonodavstvo). Zanimljivo je da Biblija nigdje ne spominje “čistilište” kao neku među fazu tako da nazivom “Čistilište” neću ući u sukob s Crkvom.

Imamo novi sistem gospodarenja sa smećem, a to je “Čistilište”: Zapali i procesom spaljivanja načiniš destrukciju – uništiš ono što ti ne treba, smeće, što se ne može reciklirati ili oporbom pretvoriti u eko energiju – iskoristiti. S obzirom da zagađivač plaća, predlažem da se vlasniku smeća naplati aktiviranje i primjeni Zakon o zaštiti okoliša, pročišćeni tekst zakona, NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18, koji je na snazi od 1. 1. 2019. god. po svim Člancima, a po kojem se onečišćenje penalizira s 10.000,00 €/t.

Uz prethodno dobro osigurane zalihe skladišta, deponije, reciklažnog dvorišta sa ili bez okolinske/okolišne dozvole za sakupljanje raznog otpada – smeća, slučajno nastaje požar i nastupa proces “Čistilišta” – spališ smeće i naplatiš. Nije mi poznato da netko spaljuje otpad – koji je reciklant ili energent koji se može oporabiti, zato odgovorno smatram da “Čistilište” ima svoju novu funkciju u gospodarenju i zbrinjavanju smeća.

Mjerenja aero zagađenja u zoni požarišta je totalni nonsens jer tu i ne može biti aero zagađenja koje je prisutno iznad požarišta i distribuira se na desetine kilometara okolo u obliku padavina lebdećeg popela koji nosi sa sobom sve elemente od smrada do kontaminatora. Tko provodi u R. Hrvatskoj sanaciju požarišta, bilo na deponiji smeća ili na šumskom požarištu, poslije koga ostaju enormne količine pepela, čađi, neizgorive materije? Svi znamo da gašenje požara vodom uzrokuje kontaminaciju tla, a i kiše i snijeg kao redovna prirodna pojava čestice požarišta distribuiraju u vodocrpilišta ili vodotokove.

Pa u Splitu imamo poslije požara zamućenu vodu jer nitko nije mogao filtarskim postrojenjem predvidjeti toliko opterećenje vode mikro česticama koje nosi voda sa požarišta koje nije dekontaminirano, već je bitno hvala Bogu da ne gori više! Zbrajaju se štete prema raslinju, maslinama, vinogradima, šumi, a tko pita za posljedice prema tlu i prirodi???

Pitanje potrebe da se “smanjenje količina otpada penalizira”, nedavno je postavio Viktor Simončič u jednom od svojih “poučaka”. Postavio je pitanje nije li spaljivanje u (ne)namjernima požarima najjeftiniji način zbrinjavanja otpada na štetu građana i društva. Zbrinuti tonu otpadne plastike može koštati i do 200 €/tona, opasnog otpada čak nekoliko tisuća eura po toni. Kazne za odgovorene su u takvim slučajevima simbolične u odnosu na “uštede”. On smatra da bi u slučajevima kada se dogodi požar na odlagalištima i/ili pogonima za obradu otpada, i kada se požarom smanji količina otpada kojeg treba zbrinuti, razliku u cijeni, to jest iznenadnu “uštedu”, trebalo penalizirati po cijenama na tržištu: https://zg-magazin.com.hr/pozari-otpada-sve-ucestaliji/

Podržavam takav prijedlog i predlažem čak i neku minimalnu cijenu penalizacije: za čišćenje zgarišta 50,00 €/m2 – 250,00 €/m2 + troškovi zbrinjavanja kontaminiranje materije 1.000,00 €/t – 10.000,00 €/t kao što su Amerikanci naplatili BP-u za naftu u moru. Bi li se i tada riješio problem “čistilišta“?

Tomislav Grizelj

Kontakt: grizelj@grizelj.com