Cijepljenje protiv gripe obavljat će i ljekarnici

Cijepljenje protiv gripe obavljat će i ljekarnici

Virolog Vladimir Draženović: »S Hrvatskim farmaceutskim društvom provodimo pilot projekt cijepljenja u ljekarnama u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci. Zasad će cijepljenje obavljati liječnici, a kasnije ljekarnici. Namjera je studente farmacije osposobiti za to

Razgovarala: Snježana Kratz

O tome gdje je odrastao, izlazio i kakav je to njegov Zagreb, ZG-magazinu govori virolog dr. Vladimir Draženović, voditelj Nacionalnog centra za influenzu Svjetske zdravstvene organizacije pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Otkriva što je to sreća, što ne želi skrivati, očekuje li nas pseća gripa, i što će to liječnici raditi u ljekarnama.

Zašto volite Zagreb?

Pa Zagreb je moj rodni grad, tu sam rođen, odrastao sam na Medveščaku. Završio sam tu osnovnu i srednju školu, na Šalati… Volim ovaj grad, gdje sam proveo svoje školske i studentske dane, pa zapravo mi je teško reći…

…što volite u njemu?

Pa da.

Mislite, specifičan je?

Vladimir Draženović, dr.med.

Ma ne samo to. Zagreb je grad koji na malom prostoru ima sve, odnosno sve ono što imaju i najveći gradovi u svijetu. Sportske ustanove, kulturne. Sjećam se da smo kao školarci nekada išli s Muzičkom omladinom na koncerte, opere, u kazališta, a kako sam bio i dio povijesne grupe posjećivali smo muzeje i druge ustanove. Slušao se tada rock, odlazilo se u klubove kultni Kulušić, Lapidarij… I sve se to moglo pohoditi tramvajem za desetak, petnaestak minuta, sve je bilo dostupno. Globalno gledano Zagreb se nije širio kao neki europski gradovi, a opet sve ima što i oni.

I gužve?

Mi mislimo da su kod nas gužve kada primjerice u vozilu stojimo desetak minuta, a vani ljudi čekaju i po pola sata i više kada je o gužvama riječ. Inače, i klimatološki gledano Zagreb je grad koji čovjeku umnogome odgovara, jer nemamo prevelike ekstreme od pijavica i drugih vremenskih neprilika. Zima se kod nas u pravilu ipak javlja kada joj je i vrijeme, a ako snijega ne bude koji mjesec, nije strašno jer sve dolazi baš kada i treba. U ovom našem podneblju nema tako velikih ekstrema kao drugdje, to što je ljeti malo prevruće – izdrži se. I klimatološki gledano Zagreb je ugodan grad za živjeti.

Znači sretni ste životom u njemu?

Sreća nije kada količinski imate puno, već kada je ono što imate kvalitetno.

A na tom tragu su?

Pa dosta toga, recimo i naši mediji s kojima sam dosta kontaktirao i u pravilu imam dobra iskustva. Doduše, netom su se obrušili da širim paniku, jer rekao sam da je od gripe oboljelo i tridesetero djece. To nije rečeno u kontekstu širenja panike, već naprosto da se ljudi upozore i te informacije imaju na umu. Bilo bi mi ispod časti skrivati tako nešto.

Pa kako stoje stvari s gripom?

Pojavila se nešto ranije, jer uvijek je to bilo oko Božića. U prva tri tjedna bilježimo tridesetero oboljele djece do godine dana, plus desetero do mjesec dana.

Nije malo. Kako baš tako mala djeca?

Gledajte, kada je o svemu tome riječ, mi smo tu svakako lošiji u odnosu na Europu jer ne uvažavamo autoritete. Kada krene neka bolest ovakvog tipa pritisak je roditelja i rodbine velik. Gotovo je nemoguće zaustaviti one uporne koji bi došli u posjetu. U sezoni gripe to je posebno nepoželjno, posebice za osjetljive skupine jer gripa nije bezazlena virusna bolest. Tu smo po ponašanju onako južnjački tipovi, preliberalni, neautoritativni, ne poštivamo ljude koji su stručnjaci. Nažalost.

Koji je virus gripe stigao u Hrvatsku?

AH1 N1, varijanta Brisbane, odnosno soj je to od one pandemijske. Sa gripom je problem što se taj virus neprestano mijenja i nikada ne možete biti sigurni i točno znati koji će i kakav zavladati.

Cijepe li se ljudi?

Kod nas su ljudi ipak razumniji i cijepe se. Dobro je da kod javnosti postoji takvo razumno poimanje gripe, jer u svijetu su zaživjeli, znate i sami, mnogi pokreti protiv cijepljenja. Dobro je da je sustavni trud nas liječnika ipak urodio plodom, i da se ta tema kako treba razvila u javnosti. Ljudi su postali svjesni da je gripa svake godine tu i da je jedino rješenje cijepiti se.

Što kažete na one koji tvrde »jedem citruse, češnjak, nisam se cijepio/cijepila i niti neću«?

A što da vam kažem? Imate grupe koje piju vlastiti urin, kako bi se obranili odnosno ojačali imunosni sustav. I na internetu imaju stranicu.

Jesam li vas dobro čula?

Jeste!

Nevjerovatno i mučno!

Znate kako kažu, što je neograničeno i veliko?

Ne znam.

Svemir i ljudska glupost.

Koliko je cjepiva bilo spremno za ovu godinu?

Prvo smo pribavili 360.000 doza, potom još 30.000 pa dodatnih osam tisuća, sveukupno je riječ od 400.000 doza za besplatno cijepljenje. Za one koji se hoće cijepiti, odnosno kupiti cjepivo, po ljekarnama ga ima oko 70.000 doza.

Pitala sam, u ljekarni cjepivo košta 94 kune. Rekli su mi da se drži u frižideru , ne dulje od tri dana, odnosno da se najbolje odmah cijepiti kod obiteljskog liječnika…

Pa da, cjepivo je tu je negdje oko stotinu kuna.

Što kad netko kupi cjepivo, koja je procedura postupanja?

Kada kupite cjepivo u ljekarni, prije toga se trebate dogovoriti sa svojim liječnikom, kada će vas cijepiti odnosno valja ispoštovati tzv. hladni lanac. Cjepivo nikako ne treba zamrzavati, treba najduže za pola sata biti na temperaturi do plus četiri. Ponajmanje je svrsishodno pohraniti ga u džep i tamo gdje će ga grijati temperatura tijela.

Neće biti djelotvorno?

Da, izgubit će na tome. Najbolje je cjepivo staviti u tzv. pingvina, odnosno posudicu gdje se inače drži led u frižideru. U drugu pak, treba umetnuti dvije kockice leda, i tako osiguranu dozu za cijepljenje odnijeti svom liječniku.

Koji tip virusa gripe vlada u Europi? Rekoše da je kod nas tek jedan AH1 N1, a da su tamo dva?

Bilo je različitih priča no činjenica je da je i u Europi zabilježen AH1 N1, odnosno onaj je koji prevladava, a »razlike« su se dogodile jer su njihovi izvještaji o tome malo kasnili. Mi smo govorili o tipu koji smo i dokazali. Najbolje se to čini molekularnom metodom kada se broj dokazanih slučajeva množi se sa deset.

Koliko onda brojimo oboljelih?

Oko dvije i pol tisuće, ali ta brojka raste eksponencijalno. Virus gripe je ili zaraza njome je kao kada zapalite plast sijena. Jedan oboljeli zarazi desetero novih.

Koliko je prošle godine bilo slučajeva gripe?

Možemo reći da je prijavljenih bilo 61.000 ali brojke su u naravi uvijek veće. Procjene su Europske komisije da na milijun stanovnika oboli oko 50.000 ljudi, dok one o smrtnosti govore da je to 80 ljudi na milijun stanovnika. Brojke za gripu poistovjećuju se s poginulima u prometnim nesrećama u godinu dana.

Je li gripa samo zimska bolest?

Ne, gripe ima i u tropskom i suptropskom pojasu i to cijele godine. Jedan od potvrđenih slučajeva ovogodišnje gripe kod nas je osoba pristigla iz Dubaija, a imali smo tzv. uvezenih slučajeva kada su ljudi išli na hadž, pa su dobili gripu. To je bolest koja traje od Božića do Uskrsa. Kada je o pobolu od gripe riječ, treba na umu imati i činjenicu da je prije pedeset godina na Zemlji živjelo 3,5 milijarde ljudi, a danas nas je puno više, bliži smo jedni drugima, gušće naseljeni… Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije godišnje u svijetu gripi podlegne 650.000 ljudi i to samo od respiratornih komplikacija. Ne brojimo ostale smrti od mždanog i srčanog udara, koje također u podlozi mogu imati pobol od gripe. Fascinantan je to mikroorganizam čiji se soj neprestano mijenja, tako da ga naš imunološki sustav ne prepoznaje. Preživio je mnoga stoljeća, još ga i Hipokrat opisuje. Virus gripe ne obitava samo kod ljudi,ima ga i kod životinja, poznata je epidemija kod konja…

Kako?

Pa postoji specifičan soj od kojeg su oboljevali konji, pa i psi se mogu razboljeti od »naše gripe«, a najugroženiji su mali peseki i oni stariji.

Kao i kod ljudi?

Da.

Što je s onom bojazni da može »preskočiti vrstu«?

Pa da, ptice su glavni rezervoar bolesti, jer virus gripe nose u svom gastrointestinalnom traktu i fecesu. On se može prenašati, odnosno rekombinirati s različitim životinjskim vrstama, što ovisi o masi faktora. Svakako je u svemu važan i naš stil života. Nisam siguran da se u budućnosti neće pojaviti i kakva pseća gripa, jer svinjsku smo već (za)bilježili. Nema vam kod gripe pravila.

Znači možemo imati i pseću gripu?

Ne treba vas to čuditi, Hrvatska ima oko 500.000 pasa i isto toliko mačaka, oko 350.000 svinja, 150.000 krava, 30.000 konja…

Ali sve počinje s pticama?

Virus gripe se najčešće povezuje s pticama koje žive uz vodene površine, a 90 posto je takvih.

Znači valja virus stalno pratiti i biti pripravan?

Pa recimo to tako, iako da se preskakanje vrste dogodi, odmah ne možemo biti spremni pripremiti odgovarajuće cjepivo. Zato cirkuliranje virusa neprestano prate Nacionalni centri za gripu kao što je i ovaj naš. Njih je 120 u svijetu, a centralni je u Londonu. Tamo svi šaljemo izvješća o virusu gripe, njegovim karakteristikama i »ponašanju«.

Iako nažalost ubojit, zanimljiv je taj virus, ali i vaš posao. Jeste li imali prigodu otići van?

Jesam, ali volim biti ovdje, volim i svoj posao. On mi je istodobno i kao hobi, centar zanimanja.

Kao što je i gripa?

Da.

Kakve su joj komplikacije?

I one su nažalost učestale. Skupio sam dodatni gram hrabrosti da ljudima kažem istinu, odnosno da panike nema, ali valja imati na umu stvarnu situaciju. To više, jer jedna je od učestalih komplikacija gripe upala pluća, koju smo mi bili dokazali u deset posto slučajeva. A da ne govorim o uzrocima srčanog i moždanog udara i drugih zdravstvenih problema. Gripa je opterećenje za organizam koji još dodatno ugrožava i dehidracijom. Ona je kod te bolesti kao rajngla s vodom na štednjaku, čija voda zbog visoke temperature isparava. Zato je važno kod pobola piti puno tekućine, najmanje dvije litre.

Čega, čaja?

Ma ne mora uopće to biti isključivo čaj, tekućina je važna.

A sok?

Ne sok, barem ne ovi s visokim udjelom šećera, jer on imunološki sustav i općenito organizam baca u minus. Dakle, ne slatko i ne alkohol.

Čime se bavite u Centru?

Svašta radimo. Zadnja dva tjedna uz pomoć Zavoda za telemedicinu održavamo predavanja za kolege na jadranskim otocima Korčuli, Mljetu, Braču, Lastovu… Provodimo i pilot projekt, da se ljudi osim kod liječnika cijepe i u ljekarnama.

Pa kako tamo?

To je u svijetu već uobičajeno, a kod nas je eto tek u začetku. Stoji podatak da deset posto Europljana dnevno odlazi u ljekarnu. U Europi koja broji oko 150.000 ljekarni taj je sustav organiziran. S Hrvatskim farmaceutskim društvom mi pilot projekt cijepljenja u ljekarnama provodimo u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci. Zasad će cijepljenje obavljati liječnici, a kasnije ljekarnici. Namjera nam je, na petoj godini farmacije ustrojiti kolegij gdje bi se studenti učili cijepljenju i svemu što uz to ide.

Do kada projekt traje?

Do Nove godine.