Cigleni divovi su “pali” zbog “zagrebačkog Dedinja”?

Cigleni divovi su “pali” zbog “zagrebačkog Dedinja”?

(Foto: Boris Jagačić)

Niti jedan objekt Ciglane nije pod zaštitom Zavoda spomenika kulture, a nije zaštićen ni ornitološki park s dva mala jezera sjeverno od lokaliteta

Rušenjem dimnjaka zagrebačke ciglane, srušen je i dio prepreka da mađarski vlasnici raspolažu sa zemljištem u skladu s vlastitim nakanama. No o konkretnim planovima za sada ne žele govoriti.

Bivšim industrijskim kompleksom, naime, upravlja tvrtke Ciglane nekretnine d.o.o., a iz koje kako kažu »nisu skloni davati izjave za medije«. Za HRT su ipak poručili da »u ovom trenutku ne postoje razvojni planovi na spomenutoj lokaciji«.

HRT pak u svom članku Nestaje simbol Zagreba, ali stižu urbane vile i neboderi piše da će se na tom području graditi. I to štošta. Otkriva im to suvlasnik susjednog – Müllerova brijega. Ondje je 300 tisuća četvornih metara pokraj Ciglane još prije 15 godina kupila grupa investitora: Anto Nobilo, Danko Končar te navodno osoba bliska vlasniku CIOS-a Petru Pripuzu. Imali su velike planove, ali nisu mogli ishoditi dozvolu za pristupne ceste.

Odvjetnik Anto Nobilo za HRT govori da se to »neki način samo od sebe riješilo«: »Mađari koji su vlasnici Ciglane i oni su naši prvi susjedi ishodili su lokacijske dozvole za prometnice koje faktički spajaju njih, a onda i nas na Ilicu«.

“Nije zaštićeno kulturno dobro”

Demantirana je i informacija da je jedan od objekata Ciglane pod zaštitom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Naime, tjednik Nacional svojedobno je u tekstu o postanku budućeg zagrebačkog Dedinja (elitnog dijela Beograda s luksuznim vilama) pisao da je jedan objekt u sklopu Ciglane pod zaštitom navedenog Zavoda, ne precizirajući o kojoj se zgradi radi. Iako se dalo zaključiti da je posrijedi glavna zgrada s pećima za ciglu, čiji su dimnjaci srušeni u podne, 21. veljače 2021. godine, pokazalo se da je informacija netočna.

»Kompleks zgrada Ciglane u Ilici 288 u Zagrebu, k.č.br. 423/1, k.o. Vrapče nije zaštićeno kulturno dobro i nalazi se izvan područja zaštićenih cjelina te se stoga na iste ne primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara«. Odgovor je to na upit ZG-magazina pristigao iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.

»OSIM JEDNE ZGRADE koju štiti Zavod za zaštitu spomenika i morat će se koristiti za javnu namjenu, sjeverno od Ciglane je i ornitološki park s dva mala jezera koji po urbanističkim propozicijama trebaju biti očuvani i uređeni.« (Tjednik Nacional br. 814)

U odgovoru koji potpisuje pročelnik Zavoda Stipe Tutiš se štoviše napominje da nijedna pojedinačna zgrada unutar sklopa Ciglane na navedenoj katastarskoj čestici, kao ni zgrade na susjednim parcelama nemaju status zaštićenog kulturnog dobra.

Nadalje, u nastavku odgovora na naš upit o statusu dijelova prirode s jezerima sjeverno od Ciglane na Müllerovom brijegu iz Zavoda navode da ni to predmetno područje također nema status zaštićenog dijela prirode…

I jednim i drugim dijelom raspolažu privatni vlasnici. Aktivisti iz Inicijative “Zagreb te zove” pitaju se kako je sve to završilo u rukama privatnika. Pitaju se kako je Ciglana mogla prešutno doći u vlasništvo Agrokora koju ju je zatim prodao Mađarima te kakva je sudbina tog važnog simbola zapadnog dijela Zagreba.

Park, jezera, bunker iz II. svjetskog rata

U Inicijativi su smatrali da se kompleks mogao urediti kao svojevrsni muzej industrijske baštine Zagreba sa šetnicom prema parku s umjetnim jezercima koja su nastala iskapanjem gline za potrebe Ciglane te do obližnjeg njemačkog bunkera iz Drugoga svjetskoga rata. Bunker je koristila 7. SS divizija Prinz Eugen. Riječ je o lokalitetu nedaleko od Ciglane. Nešto slično teško je naći u Hrvatskoj, a u Inicijativi smatraju da bi to mogla biti velika zagrebačka turistička atrakcija. Ili je možda primjerenije reći – mogla je biti…?

Kao što smo već pisali, iako je riječ o privatnom zemljištu, u Službenom glasniku Grada Zagreba iz 2020. najavljuje se izgradnja škole i sportskih objekata na području Ciglane na Črnomercu.

S druge strane, iz Grada se pravdaju da nad tim prostorom nemaju ingerenciju.

»Grad Zagreb nema nikakve ingerencije nad Ciglanom i u tom smislu vjerujem da ćete razumjeti da ne mogu ni komentirati što će dalje biti«, izjavila je tako HRT-ovcima zamjenica gradonačelnika Zagreba Olivera Majić.

Anto Nobilo pak ne isključuje suradnju s Gradom. »Ako Grad misli da mu treba škola, Grad će izgraditi školu, a onda će od nas kupiti zemljište«, kaže i dodaje: »Možemo i mi izgraditi školu pa na leasing da ju Grad otkupi«…. Opcija, čini se, ne nedostaje.

Boris Jagačić

Komentari su zatvoreni