Charles Dickens – najčitaniji pisac viktorijanskoga razdoblja

(Prvo izdanje romana Oliver Twist)

U romanima je ovjekovječio razdoblje surove konkurencije industrijskog društva u nastajanju. S njim je u književnost ušla buka velikih gradova, dim iz tvorničkih dimnjaka, polusvijet metropole

Dogodilo se na današnji dan, 9. lipnja:

1538. – U Vrbovcu rođen hrvatski kroničar, vjerski pisac, dr. teologije Antun Vramec (umro 1587. u Varaždinu). Školovao se u Beči i Rimu, a vrativši se u Zagreb posto je najmlađi kanonik zagrebačkoga Kaptola. Godine 1582. lišen je kanoničke časti jer se nije htio odreći žene. Pisao je kajkavskim dijalektom. Najvažnije mu je djelo Kronika vezda znovich zpravljena kratka szlouenski jezikom, u kojem je obradio povijest stvaranja svijeta do 1578. te zbirka propovijedi homilija Postila.

68. – Nakon pobune Senata, vojske i garde car Neron (rođen 15. prosinca 37.) pobjegao je iz Rima i počinio samoubojstvo. Naslijedio ga je car Galba te je uslijedila borba čak četiriju careva za vlast. Pobjednik građanskog rata je Vespazijan,kojega Senat potvrđuje za cara. Njegov sin slijedeće godine osvaja i razara Jeruzalem; 10. rujna 69. spalio je Hram i ugušio židovsku pobunu koja je trajala do 66. godine.

1672. – U Moskvi rođen Petar Prvi Aleksejevič, ruski car (umro: 8. veljače 1725. u Sankt Peterburgu). Siromašna, zaostala, vojno i politički minorna Rusija udvostručila je potkraj 17. i početkom 18. stoljeća svoju površinu, rastegla se od Baltika do Tihog oceana, pretvorila u europsku vojnu silu s respektabilnom mornaricom, vojnom industrijom, brodogradnjom. Doba je to brzog napretka znanosti, otvorenja škola, ali i sve većih klasnih napetosti, pojačanog ugnjetavanja kmetova, seljaka. To je doba cara Petra Prvog, Aleksejeviča, koji je zbog svojih velikih, često grandomanskih djela, i sam nazvan Velikim.

Petar Veliki došao je na prijestolje kao desetogodišnjak zajedno s polubratom Ivanom, pod regentstvom svoje polusestre Sofije. Nakon smrti polubrata Petar preuzima 1696. vlast i napada tursku utvrdu Azov na Crnom moru, te nekoliko godina poslije Švedsku i Perziju. Rezultat tih ratova je širenje Rusije na Crno more, Baltik, Sibir i Kaspijsko jezero.

Da bi naučio kako se radi u razvijenoj Europi i kako je organiziran posao, putuje inkognito, zapošljava se u jednoj ljevaonici, te u nizozemskom brodogradilištu. Zatim prenosi svoja europska iskustva u Rusiju, otvara škole, akademiju, dovodi u Rusiju različite stručnjake, šalje plemstvo na školovanje u Europu i tako stvara osnovu za tehnološki i kulturni razvoj zaostale zemlje. Istodobno otvara više ljevaonica, predionica, tkaonica, te stvara jaku vojsku, trgovačku i ratnu flotu.

On ne dira u temelje ruskog feudalnog poretka, ali ukida boljarsku dumu i zamjenjuje je državnim senatom u koji sam bira sebi podložne dvorjane. Zahvaljujući naglom razvoju trgovine i obrta u Rusiji se javlja i građanski sloj koji Petar čini neovisnim o plemstvu.

Teret Petrovih reformi podnosi seljak i kmet koji je prisiljen služiti u vojsci, raditi na javnim radovima i plaćati nove namete. Deseci tisuća ljudi umrli su od iscrpljenosti ili od bolesti na prisilnom radu. Teški uvjeti života izazivaju nekoliko većih ustanaka, koje će Petar Veliki krvavo ugušiti. Istodobno će se razračunati i s dvorjanima koji se protive njegovoj samovoljnoj strahovladi. Za sudjelovanja u navodnoj uroti optužio je i sina Alekseja, koji je umro u zatvoru čekajući izvršenje smrtne kazne.

Petar Veliki umro je 8. veljače 1725. u Sankt Peterburgu. Na prijestolje je došla njegova žena Katarina, koja je dobila u nasljedstvo veliku, autokratski jaku Rusiju, tehnološki, kulturno i vojno ravnopravnu Europi, ali s milijunima seljaka koji su potpuno obespravljeni i fizički i materijalno iscrpljeni do krajnjih granica.

1870. – U Gad’s Hillu, pored Chathama (Kent) umro engleski pisac, autor Olivera Twista, jedan od umjetnika čija djela jednako diraju srca današnjeg čitatelja kao i čitatelja viktorijanskog doba, veliki romansijer Charles Dickens (rođen: 7. veljače 1812. u Portsmouthu).

U obitelji nižeg državnog službenika, koji je završio u dužničkom zatvoru, Charles je bio najstariji od osmero djece, pa se već u 12-oj godini morao zaposliti u radionici za proizvodnju laštila za obuću. Zatim je bio pisar i reporter, a književnu nadarenost iskazao je već u prvim izdanim novinskim sličicama. I prvi je Dickensov roman Pickwickov klub izlazio u nastavcima te donio autoru slavu i ugled.

Roman Oliver Twist, u kojem u središte zanimanja Dickens stavlja osobita društvena zla, također je objavljivan u nastavcima. Slijedili su romani: Nicholas Nickleby, Barnaby Rudge i Stara prodavaonica rijetkosti. Dickens je u svim tim romanima preokupiran borbom dobra i zla.

Nasuprot novcu – kao oličenju sile koja izobličuje karakter, stavlja obitelj – utjelovljenje plemenitih odnosa među ljudima. Nakon posjeta Americi objavio je Američke bilješke, a godine 1843. pojavila se prva Dickensonova božićna priča. Poslije je godinama o tom blagdanu tiskao po jednu. Najpoznatije su Zvona i Cvrčak na ognjištu. U romanima David Copperfield, u koji je unio najviše autobiografskih elemenata, Sumorna kuća, Teška vremena ili Veliko iščekivanje, iskazuje punu stvaralačku zrelost i spoznaju o nužnosti društvenih reformi. Za njih se zauzima i u svom časopisu Domaće riječi, no on nije revolucionar.

Dickensonovi poniženi i uvrijeđeni su pokorni patnici, a za opće blagostanje bilo bi, misli autor, dovoljno da ljudi postanu plemeniti i odreknu se gramzivosti. U romanima je ovjekovječio razdoblje surove konkurencije industrijskog društva u nastajanju. S njim je u književnost ušla buka velikih gradova, dim iz tvorničkih dimnjaka, polusvijet metropole.

Najistaknutiji i najčitaniji pisac viktorijanskoga razdoblja, Dickens je značajke epohe realizma (uklopljenost likova u socijalnu sredinu, vjerodostojan prikaz materijalnih činjenica i psiholoških procesa) nadopunio karikaturalnošću u prikazivanju komično-grotesknih likova, slikovitošću uzbudljivih prizora podignutih iznad iskustvene zbilje te nazočnošću jezovitoga i užasnoga u likovima i prostorima. Dvojstvo komičnoga i jezovitoga stalna je značajka Dickensova djela, jedinstvenoga među engleskim piscima 19. st. po osjećaju za društvene i moralne probleme i njihovo uobličavanje kroz likove i radnju.

Dugo je bio smatran piscem za široko čitateljstvo; do potpunog kritičkog vrjednovanja njegova djela došlo je 1950-ih. – Prvi hrvatski prijevod pojavio se 1868 (Božićna pjesma). Nakon 1945. objavljeni su prijevodi 10 romana i više pripovjedaka.

Neumorno je pisao do kraja života ostavivši, nakon smrti 9. lipnja 1870., rukopis nedovršenog romana Tajna Edvina Drooda. Zadnja Dickensova želja bila je da ga pokopaju tiho i da na njegovu grobu ne bude spomenik.

1870. – U Londonu počela voziti prva podzemna željeznica na parni pogon (od 1890. na električni).
(zg-magazin)