Ćevapčićima do najvećeg gospodarskog rasta u EU

Ćevapčićima do najvećeg gospodarskog rasta u EU

(Foto: Pexels)

Dobra domaćica zna da ovako veliki tromjesečni rast pokazuje kako imamo ranjivu ekonomiju svedenu na usluge

Dr.-Ing. Viktor Simončič

»Jednaki se s jednakima najlakše udružuju«. (Ciceron)

Viktor Simončič

Povrijeđen sam načinom komuniciranja političara. Premijer i Predsjednik se kao dva jarca na brvnu nadmudruju i prepucavaju doskočicama, pokušavajući biti bolji od drugoga. Bolji u lošem. Bitka se vodi za što više sinekura, za njihove. Zajedno s mnogobrojnim radnicima, obrtnicima, seljacima, medicinskim sestrama, liječnicima, policajcima, učiteljima, penzionerima, nezaposlenima, mladima, opegeovcima, onima koje su otjerali u Irsku ili Njemačku, onima bez partijske iskaznice, ne spadam u njihove.

Kada je počela ovakva retorika? Bilo ju je u procesu osamostaljivanja, ali kada je postalo »stani-pani«, formirana je Vlada nacionalnog jedinstva i polarizacija se smanjila. Ona je postojala i u svim kasnijim godinama, ali nikada na način kako je to danas. Kao da je eskalirala pojavom vladavine žetončićima. Promjena dresa je postala najnormalnija stvar za održavanje većine. Sve je postalo kupljivo. I nema tog lopovluka kojeg većina neće braniti samo da o(p)stane većina.

Izostanak dijaloga

Nestao je, za demokraciju, tako važan dijalog među različitima. Oporba je postala nevažan trn u oku. Čak i za najdobronamjernije prijedloge ili primjedbe, premijer je uveo pravilo izvrijeđati onoga tko predlaže kao nebitnog, jer on (najčešće sve ističe u prvom licu) ima većinu. To što je ta većina rezultat neizlaska na izbore ne brine onoga tko ima 77 ruku. Kohezivno ljepilo tako raznorodnih 77 ruku je osobni interes. Na jednoj od mnogobrojnih svakodnevnih konferencija, na pitanje što misli na inicijativu dvoje istaknutih saborskih zastupnika, kako na dnevnim objavama novih skandala, u obzir dolazi i pitanje njegove ostavke, premijer je odgovorio vickasto-šeretski – »s njima smo se poigrali na aktualnom satu«.

Predsjednik ne da ministru govoriti. Naziva ga Bane. Sije otrov i preko granice. Ministar, po Predsjedniku Bane, pak traži da se Predsjednika pregleda, jer po njegovom nije normalan. U rubriku za ne povjerovati je javna tvrdnja da je barem tri puta u laži uhvaćena državna odvjetnica. Kako bi imali povjerenje u DORH, državna odvjetnica mora tužiti sve one koji ju optužuju da je lagala. Moramo saznati ponaša li se nečasno dio političara i uglednih odvjetnika ili državna odvjetnica. Nekom u javnom demokratskom životu nema mjesta. Interesna grupacija 77 ruku je prihvatila njen izvještaj. Izvještaj je za 77 ruku nebitan. Bio bi prihvaćen da je izgledao kao telefonski imenik ili kuharica za lazanje.

Nova Vlada nacionalnog jedinstva

Iako je opet »stani-pani«, politički vrh nema kapacitet objedinjavanja. Kakva neka nova vlada nacionalnog jedinstva! Danas smo udaljeniji od tekovina demokracije nego prije ulaska u EU, pa čak i u odnosu na vrijeme prije osamostaljenja. Mi nazadujemo.

I kada je tako, kada ne razgovaramo na temelju činjenica, onda je lako prodavati rog za svijeću. Što se krije iza hvalospjeva premijera kao je naš BDP narastao u zadnjem tromjesečju, u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, za velikih 15,8 %. Najviše od svih članica EU, gdje je prosječan rast, u odnosu na naš, bijednih 3,9 %. Nama, najbliža država po rastu BDP-a u trećem tromjesečju je bila Rumunjska s 8,2 %?

Naravno da svaki rast BDP-a veseli. Volio bih da premijerova vlada nastavi ovakvim tempom, jer bi se moglo ispuniti pretkazanje bivše Predsjednice kako ćemo biti ispred Švicarske.

Slažem se s premijerom kako je njegova Vlada bila u zadnjem tromjesečju najbolja u EU i to samo zbog njegove sposobnosti. Druge europske vlade zadnja tri mjeseca bile su četiri puta nesposobnije, jer su ostvarile u prosjeku četiri puta manji porast BDP-a. No ako je premijerova vlada zaslužna za ovakav tromjesečni gospodarski rast, onda je ta ista premijerova vlada, od njegovog premijerovanja, bila lošija od mnogih, i barem od rumunjske. Od kada je njegove vlade, Rumunjska nas je prešišala, baš pošteno. Od zajedničke pozicije po potrošnji građana 2015. godine, kada smo zajedno bili na 58 % EU prosjeka, Rumunji su sada miljama ispred nas.

Da imamo tako uspješnu ekonomiju, ne bismo dobivali toliku pomoć od EU

Kada je premijerova vlada bila najuspješnija zadnje tromjesečje, ona je, istine radi, daleko najlošija vlada u EU i unatrag trajanja korone. Naime, EU je dodjelu sredstava za program oporavka i stabilnosti vezala za pad BDP-a zbog korone. Premijerova vlada je dobila velikih 12 % sredstava prema našem BDP-u. Slovenija je dobila 3,5 %, a Irska bijednih 0,5 % od njihovog BDP-a. Dobra domaćica zna, da je premijerova vlada u obvladavanju utjecaja korone na gospodarstvo, 4 puta lošija od slovenske i čak 24 puta od irske vlade.

Kako je uopće moguć rast od 15,8 %, a da nije pronađen rudnik zlata ili univerzalni lijek za koronu, koji dnevno treba svaki stanovnik svijeta i kojeg su sve države naručile u ta tri mjeseca? Godinu dana ranije smo doživjeli, tu negdje toliki pad, a ove eto toliki rast. Jednostavno objašnjenje. Dođu turisti, prodamo više ćevapčića, hrane i pića u marketima, poraste potrošnja u maloprodaji za skoro 20 % i eto najuspješnije vlade EU.

Ne dođu turisti, ćevapčići ne prolaze i eto najlošije vlade u EU. Izuzme li se prihod od PDV-a, od maloprodaje drugi imaju veću korist nego mi, jer je većina roba iz uvoza, pa porast u maloprodaji ima relativno mali sinergijski učinka za našu ekonomiju. Na primjer, kod ćevapčića, meso je dobrim dijelom iz uvoza, luk i povrće uglavnom također. Više od pola struje i plina je iz uvoza, pivo proizvodimo u pivovarama čiji su vlasnici uglavnom stranci, svaki drugi konobar plaću šalje van Hrvatske,…

Mišljenje dobre domaćice

I zato dobra domaćica zna da ovako veliki tromjesečni rast pokazuje kako imamo ranjivu ekonomiju svedenu na usluge. Uz to, premijerova vlada je pokazala (i) nesposobnost iskorištenja, od EU dobivenih sredstava za obnovu nakon potresa. Čak 18 mjeseci od zagrebačkog i 11 mjeseci nakon potresa na Baniji nismo u stanju pripremiti projekte, kamo li izgraditi kuću. Novac smo dobili na raspolaganje do polovice sljedeće godine. Zašto je dan tako kratak rok?

 U EU su smatrali da se projekti moraju izvesti gotovo odmah kako bi se pomoglo ljudima. Nažalost, naša vlast je daleko od ljudi, svih onih koji nisu njihovi i koje sam pobrojao na početku ovog teksta, pa si je uzela vremena. Jer se s Pantovčaka Glina ne vidi. Ne vidi se čak niti Ilica. Iz saborskog restorana se ne vidi kako još i danas izgledaju mizerne porcije hrane za one u kontejnerima.

Kada, odnosno ako počnemo realizirati darovan novac za obnovu, koliko toga će se još uspjeti realizirati? Ugrubo, samo polovica od onoga što se moglo da se u realizaciju krenulo na vrijeme. Cijene svih materijala i energenata su se u međuvremenu (i) udvostručile, pa i utrostručile. Hoćemo li morati vratiti sredstva? Vjerujem da će EU dati koji mjesec odgode, ali će to možda imati još samo učinak za Zagreb. Banija nije i nema vremena čekati premijerovu vladu. Još samo malo, još koji mjesec bez akcije i Banija će/bi mogla polako prestati postojati. Tko ne vjeruje, mogu mu sastaviti plan obilaska Banije, da se uvjeri.

Imali li ikakve veze s odlaskom ljudi iz Banije činjenica da su Pantovčak i Gornji grad imali svaki svoj plan obnove? (https://zg-magazin.com.hr/da-je-zdrave-pameti-bilo-bi-spasa-za-baniju/) Hej, vi gore koji se »zekate«. Zar ne vidite da nam je opet »stani-pani«? Jednaki ste, isti ste u lošem. Idite na ćevapčiće, dajte tako doprinos porastu GDP-a, počnite vući na istu stranu i postanite jednaki u dobrome.

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni