Čemu služe superautomobili?

Čemu služe superautomobili?

(Devel Sixteen / Foto: Devel Motors)

Tvrtka „Devel“ predstavila je u kolovozu 2021. hiperautomobil s V16 motorom zapremnine 12,8 litara od 5000 konjskih snaga! Vozilo bi trebalo postići brzinu od 535 km/h. Takvo vozilo nema što tražiti na cesti

prof. emeritus Igor Čatić

igor čatić, foto boris jagačić
Prof. emer. Igor Čatić

Početkom rujna održana je trodnevna, ali najposjećenija izložba materijalne umjetnosti u Hrvatskoj. Kustos: Mate Rimac. Bili su izložena vozila Supercars owner’s circle-a kluba, vlasnika najluksuznijih automobila na svijetu. Gledatelji u Zagrebu, Velikoj Gorici, Opatiji i Malom Lošinju uživali su gledajući primjerke, preciznije pokretne materijalne umjetnosti. Postavlja se pitanje čemu služe ta vozila i kako se uklapanju npr. u sada aktualnu zelenu transformaciju i klimatske promjene?

Potrebno je objasniti neke neuobičajene nazive. Postoje samo dva temeljna pojma. Priroda i kultura. Sve što je stvorilo ljudsko biće je kultura. Koja može biti materijalna i duhovna. Sve češće se umjesto duhovne, rabi naziv nematerijalna kultura. Prema tome postoje i dvije osnovne skupine, materijalna i nematerijalna umjetnost.

5000 »konja« i 535 km/h!

Klasični primjer materijalne umjetnosti su kipovi. Mogu se uzeti „pod ruku““ i prenijeti na drugo mjesto. Nematerijalna umjetnost poput slikarstva ili glazbe su zapravo primjeri informacijske umjetnosti odnosno kulture. Njih nije moguće „uzeti pod ruku“. One su na nekom „nosaču“. Platnu ili vinilnoj ploči, svejedno je.

U ovom slučaju zanimaju nas pokretni primjerci materijalne umjetnosti. Superautomobili ili kako ih neki nazivaju i hiperautomobili.

Mate Rimac predstavio i određeni broj tih vozila, tijekom njihovog boravka u Hrvatskoj. Čime se odlikuju ti automobili? Ljepotom oblika i snagom te malim brojem proizvedenih primjeraka.

Primjerice, tvrtka „Devel“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata predstavila je u kolovozu 2021. hiperautomobil s V16 motorom zapremnine 12,8 litara od 5000 konjskih snaga! Vozilo bi trebalo postići brzinu od 535 km/h. To je samo jedan primjer nadmetanja proizvođača takvih kolekcionarskih vozila. Takvo vozilo nema što tražiti na cesti.

I Rimčeva „Nevera“ pripada toj skupini ekskluzivnih superautomobila. Privlači pozornost jedan podatak. Prema VL-u od 24. listopada 2021., postupak homologacije „Nevere“ košta 52,5 milijuna kuna. Koja još nije završena.

Rimac Nevera (Foto: Rimac Automobili)

Kolekcionarstvo slika i automobila

Prvenstveno EU radi na zelenoj tranziciji. U prvi plan nametnuo se ekološki trag stoke (14 % stakleničkih plinova). Šale radi, vratit ćemo se u moju mladost kada se meso kupovalo na točkice ili bonove. Tek sam sada shvatio da smo tada bili praktički vegani. Meso je jelo jednom ili dva puta tjedno. No, na superautomobile od nekoliko tisuća konjskih snaga nitko ne upire.

Postoji velika razlika između ove pokretne materijalne umjetnosti i one nematerijalne. Slike najvećih slikara su dostigle cijenu od 100 milijuna USD ili eura, svejedno je. A ovi superautomobili prodaju se za nekoliko milijuna ili kojih desetak milijuna. Slika stane u odgovarajuću prostoriju i stavi se na zid. A za superautomobile potrebno je 20 ili 30 četvornih metara, sve manje raspoloživog prostora. Stoga bi im cijena trebala biti znatno viša, kako bi se kroz poreze naplatilo njihovo kolekcionarstvo. Koje zauzima prostor i pridonosi stvaranju stakleničkih plinova.

Otvaraju se i nova pitanja. Kakav staklenički trag ostavljaju pametni gradovi? Digitalizacija svega i svačega. Ili najbrže rastuća industrija, uz snažnu podršku obrazovnih sustava. Ona razvoja igrica.

Dijeli
KOMENTARI
  • comment-avatar
    Predlagač 29/10/2021

    Prof. emeritus Igor Čatić otvorio je zanimljivo pitanje. Kome trebaju superautomobili? Razgovarao sam s jednim prijateljem. Misli da je proizvodnja takvih vozila, rezultat nedostatak provjere ciljeva što se želi postići takvim kolekcionarstvom. Osim stjecanja ugleda u općinstvu. Poput gradnje ekstremno visokih zgrada u relativno malim gradovima Kine. Neki bi rekli to pridonosi ugledu i razvoju proizvođača superautomobila. Kina je zabranila gradnja visokih zgrada. Što je s automobilima? Oni su jednostavno rečeno, prejeftini. Ako za slike istaknutih slikara, kolekcionari plaću ogromne sume, mogli bi i oni koji kupuju takve automobile. Posebno zato što treba u narednom razdoblju sakupiti, čini mi se oko 5 bilijuna USD za borbu protiv klimatskih promjena. Računica je jednostavna. Priznati proizvođaču dvostruku vrijednost proizvodnih troškova. Recimo 10 milijuna USD. To neka bude petina cijene. Četiri petine neka bude porez zbog klimatskih promjena. To znači da će takve automobile od 50 milijuna USD moći kupovati samo najbogatiji. Ima ih dovoljno. A ne, da se skladište jeftina super vozila. Troše skladišni prostor i izazivaju nepotrebnu potrošnju svih materijalnih sirovina.

  • comment-avatar
    viktor 28/10/2021

    Još jedan razlog zašto treba zg-magazin. Bravo P1 za još jedno “otvaranje očiju”. Hrvatska će se na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP26), Glasgow 1. studenoga 2021. moći pohvaliti kako je dala onih u tekstu spomenutih 52 miliona kuna za “Neveru” i kako izdvaja dodatne stotine milijuna eura za razvoj taksija bez šofera. Siguran sam da će to izazvati posebnu pažnju i čak zavist mnogih. Predlažem našoj delegaciji da ne spominje kako pola kuća u Hrvatskoj nema fasadu. Umanjiti će blještavilo taksija bez šofera.

  • comment-avatar
    Žabac Zeleni 27/10/2021

    Autor je otvorio vrlo zanimljivu temu i dobro je ukazao da ovakvi auti služe samo za ukras i prenemaganje. S jedne strane imamo sakupljanje automobila, a s druge nastojanja da se smanji njihov broj na cestama i javnim površinama koje sve više okupiraju. Neki gradovi žele se stoga radikalno okrenuti prema javnom gradskom prijevozu.

    Primjerice, stanovnici Barcelone tako mogu svoj stari auto zamijeniti za propusnicu za javni prijevoz koja im vrijedi tri godine. U nekim dijelovima Francuske i Finske u zamjenu se nudi električni bicikl, a Luksemburg je postao prva država s besplatnim javnim prijevozom. E, to se zove brigom za okoliš.

  • Odgovori

    You have to agree to the comment policy.