Čatić: Treba oprezno koristiti riječ “prirodno”

Čatić: Treba oprezno koristiti riječ “prirodno”

Nova klasifikacija materijala predviđa podjelu materijala na polimere i nepolimere. Danas su materijali u pravilu načinjeni ljudskom voljom i znanjem te treba obzirno koristiti sintagmu prirodni materijal. Postavlja se pitanja je li prirodno ono što se tako prikazuje?

Igor Čatić, umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje započeo je svoje zanimanje za prirodne materijale 1989. godine kada je napisao jedan članak o toj temi za tadašnji dnevni list Vjesnik.

„Sve u svijetu opažano je oblikovana stvar. Tvar nije dakle samo realnost već i mogućnost, potencija, ona postoji samo pomoću oblika“, počeo je profesor Heisenbergovim citatom jučerašnju raspravu Nova razredba tvari i materijala – polimeri i nepolimeri na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije.

 „Riječi poput ‘prirodno’ i ‘bio’ u SAD-u vrijede 40 milijardi dolara. Ono na što se misli je zapravo umjetno, dok je nafta primjerice prirodna“, objašnjava profesor

Obrada organskih polimera (kosti, sirove kože) postupcima razdvajanja s pomoću prirodnih alata starija je od 2,6 milijuna godina.

Novi pojam – bioplastika

Nova klasifikacija materijala predviđa podjelu materijala na polimere i nepolimere. U obje skupine moguće je razlikovati organske i anorganske podgrupe. Naglašava se činjenica da su danas materijali u pravilu načinjeni ljudskom voljom i znanjem te treba obzirno koristiti sintagmu prirodni materijal. Postavlja se pitanja je li prirodno ono što se tako prikazuje? „Riječi poput ‘prirodno’ i ‘bio’ u SAD-u vrijede 40 milijardi dolara. Ono na što se misli je zapravo umjetno, dok je nafta primjerice prirodna“, objašnjava profesor. On smatra kako će upravo nova razredba tvari i materijala pokazati svjesno manipuliranje pojmovima kao što su prirodno, organski pamuk, prirodna vlakna, i jednim novim pojmom kakav je bioplastika, ali i drugima.

Čatić izdvaja primjer drveta. „Drvo je, naravno, prirodno. Ono živi u šumi, te je samoniklo. Što je onda sa stablom u parku? Njega je netko posadio, odnosno postavio tamo na umjetan način, zbog čega se ne treba smatrati prirodnim. Logično, onda se ni drveni stol ne može smatrati takvim jer je podložan oblikovanju“.

Arheologija kao školski predmet

Prof. dr. Igor Čatić

Prof. dr. Igor Čatić

Prošlost razvoja materijalne kulture zahvaljujemo otkrićima arheologa, preciznije arheolozima materijalne kulture. Najstarije pronađeno drveno koplje staro je oko 400 tisuća godina u Schöningenu. Prva keramička tvorevina napravljena od prvog umjetnog materijala (anorganskog polimera) stara je oko 30 tisuća godina. Što znači keramička tvorevina? Da je najprije načinjen oblik tvorevine, a tek se zatim, npr. pečenjem, postižu uporabna svojstva, pojašnjava Čatić koji se zalagao za uvođenje predmeta arheologije u škole. Najkompliciraniji proizvod prirodne tehnike je čovjek koji je za sada prirodan, ali sve većom primjenom umjetne oplodnje i to će se promijeniti, navodi Čatić.

Podsjetimo, za svoj ukupni doprinos znanosti, obrazovanju i drugim poljima Igor Čatić dobio je nagradu Nikola Tesla (1977.), Nagradu za napredak znanosti (1999.), Nagradu Grada Zagreba (2001.) i nagradu za tehničku kulturu Faust Vrančić za životno djelo (2005.).

Čatić prvi put koristi pojam materijalstvo 2002. godine a ono označava područje tehnike koje povezuje materijalnu i proizvodnu tehniku. Također je na ove prostore uveo i sintezologiju odnosno znanost koja integrira znanja materijalne i duhovne kulture, a vodi stvaranju nečeg novog. Aktivan je u znanosti kao i u filozofiji. Osnivač je Društva za plastiku i gumu, te je međunarodni urednik časopisa POLIMERI.

Ivona Conjar