Čatić: Popularni nazivi se (pre)često pogrešno koriste
(Profesor emeritus Igor Čatić / Foto: Boris Jagačić)
Na stručnom skupu posvećenom pametnim materijalima koji je u utorak održan u ZICER-u na Zagrebačkom velesajmu sudjelovalo je i umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje, prof. emer. Igor Čatić. On je dao presjek trenutnog stanja u znanosti i potom se osvrnuo na povijest industrija, od Industrije 1.0 do najsuvremenijeg koncepta – Industrije 5.0.
Pritom je naglasio kako su kibernetički napadi najveća opasnost za Industriju 4.0. Čatić smatra kako, nažalost, većina stručnjaka koja se bavi područjem Industrija 4.0 ne zna da to nije četvrta industrijska revolucija. Dodaje da je to iznimno uspješan proizvod njemačkih marketinških stručnjaka. To je koncept u kojem se rad robota odvija u ograđenom prostoru.
Primjer uspješne primjene koncepta Industrija 5.0
Kao uspješan primjer primjene najnovijeg koncepta Industrije 5.0., odnosno Kirurgije 5.0, istaknuo je razvoj i uporabu suradničkih robota-kobota u okviru projekta Ronna (Robotska neuronavigacija). Riječ je o robotiziranom sustavu za stereotaktičku navigaciju s primjenom u neurokirurgiji kakav se već primjenjuje u KB Dubrava, a plod je suradnje stručnjaka te bolnice sa zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje. Idejni začetnik ovog projekta je umirovljeni profesor sa zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta Gojko Nikolić.
Čatić je u svom je izlaganju upozorio na učestalu pogrešnu uporabu popularnih naziva, pomodnica.
Bili su obuhvaćen nazivi: sve je tehnologija te Industrija 4.0. Zapitao se koje su onda ostale i buduće? Također, je li dovoljno koristiti samo pojam manufacturing – izrada ili je potrebno pridodati i termin production – proizvodnja (izradbena tehnika i procesna tehnika)? Pojasnio je zašto ne postoje keramika, beton ili guma kao materijali, već samo proizvodi od tih materijala.
Nije sve “bio-“
Bilo je govora i o pametnim materijalima, zelenoj transformaciji, da se sve iz polja neopravdano proglašava prirodnim ili bio- i što donosi digitalizacija. Posebno je naglašena potreba vrednovanja djelatnosti, potaknuto konceptima “Vrednovanje medicine 2.0“ i „Vrednovanje tehnike 2.0“. Ti koncepti predviđaju obvezno društveno-humanističko vrednovanje. To pretpostavlja, posebno visokoškolsko obrazovanje, po konceptu STEAL (prirodne znanosti, informatika, tehnika, art i jezici).
»Jezici su temelj svega«, kaže Čatić. Napominje kako se razlikuju formalni jezici – matematika, logika, računalne znanosti te humani – vizualni i auditivni jezici.
Ne priznaju se znanstveni radovi na hrvatskome jeziku
Drugi dio skupa bio je „Okrugli stol“. U njemu su sudjelovali govornici i neki gosti. Konstatirano je da službena znanstvena politika: jedan jezik (ne hrvatski), jedan izvor i jedna privatna baza podatka, ne priznaje pisanje tekstova na hrvatskom i vrlo važan element znanstvenog rada, pretvaranje istraživanja u patente.
Znanstvenici sve više troše vrijeme na traženje novca. Za akademsku zajednicu to često znači sve manje vremena za osnovnu djelatnost, nastavu. A sudionici u međunarodnim projektima prisiljeni su na dvojbu: honorar ili oprema. Predloženo je da se načini anketa o radnom tjednu znanstvenika koji ujedno sudjeluju u nastavi, raznim aktivnostima, poput rada na normizaciji, itd.
Skup je organizirao HAMAG-BICRO u sklpou EU priojekt a CEUP 2030 (Central Europe Upstreaming for Policy Excellence in Advanced Manufacturing & Industry 4.0 towards 2030). Ocjena, u relativno kratkom traju čulo se mnogo toga korisnoga i poticajnog. Predstavljen je obećavajući projekt. Koji je otvorio mnoga pitanja priznavanja svih oblika znanstvenog rada za potrebe Hrvatske. (ZG-magazin)