Čatić: Nema se za plaće nastavnika ni osnovnu školsku opremu, a planira se nabavka tableta

(Sudionici tribine: Goran Šimić, Tara Beata Racz i Igor Čatić)

Šimić je ukazao kako je u posljednjih nekoliko godina primijećeno da kod mladih osoba koje se pretjerano oslanjaju na digitalne tehnologije dolazi do preuranjenog kognitivnog urušavanja

U Europskom domu u četvrtak navečer održana je tribina »Digitalna demencija i kognitivne sposobnosti učenika« kojom se željelo ukazati na opasnosti od pretjerana uporabe računala, osobito u formativnoj dobi djece. Problem je osobito izražen kod razvijenijih zemalja, kao što su primjerice Sjedinjene Države. No digitalizacija i robotizacija počele su uzimati maha i u Hrvatskoj, dok je proizvodnja kao osnova fizičkog svijeta zanemarena.

Voditelj Laboratorija za razvojnu neuropatologiju pri Hrvatskom institutu za istraživanje mozga, član Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU i dobitnik Godišnje nagrade za područje biomedicine 2016. prof. dr. Goran Šimić ukazao je na pojam digitalne demencije kao posljedice prekomjernog korištenja digitalnih tehnologija.

Šimić je ukazao kako je u posljednjih nekoliko godina u tehnološki visoko razvijenim zemljama poput Južne Koreje primijećeno da kod mladih osoba koje se pretjerano oslanjaju na digitalne tehnologije dolazi do preuranjenog kognitivnog urušavanja. To je stanje karakterizirano dramatičnim smanjenjem stupnja pozornosti i kratkoročnog pamćenja. Napose radnog pamćenja što se rabi za kognitivne zadatke planiranja i radnje koje uključuju odgodu u izvršavanju. Istaknuo je da za je navedene je promjene u istoimenoj knjizi njemački neuroznanstvenik Manfred Spitzer 2012. godine skovao termin digitalna demencija (Digitale Demenz). S obzirom na enormni porast uporabe digitalnih tehnologija u svakodnevnom životu u cijelome svijetu, sve se više uviđa neophodnost iznalaženja i uvođenja protumjera za borbu protiv navedenog fenomena, istaknuo je prof. Šimić.

Članica Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku (ZCI-IB) Tara Beata Racz, mag. psyh., govorila je o odgoju i obrazovanju u digitalno-robotskom dobu.

Kročili smo u vrijeme eksponencijalnoga tehničkog rasta, automatizacije poslova i sve učestalije uporabe uslužnih robota i umjetne inteligencije. Gotovo svako kućanstvo posjeduje pametne telefone, internetsku vezu i osobno računalo. To posljedično rezultira sve duljim boravkom u virtualnom svijetu. Djeca sve više igraju (nasilne) računalne igrice, a posljedica toga je porast međuvršnjačkog nasilja i povećanje tolerancije prema nasilju i nasilnim sadržajima u medijima i okolini.

»U interakciji s novim tehničkim izumima, ljudi se mijenjaju kao i način na koji doživljavaju i upravljaju svojom okolinom. Zamijećeno je da proizvođači tih tehničkih proizvoda ignoriraju potencijale opasnosti koje takvi proizvodi sa sobom nose. Stoga su psiholozi i psihijatri sve zabrinutiji«, rekla je Racz. Te promjene sa sobom povlače niz pitanja, izazova i nedoumica, naročito u području odgoja i obrazovanja. To potiče produbljeno ispitivanje kako najbolje pripremiti roditelje, odgajatelje i nastavnike na turbulentnu i neizvjesnu budućnost koja čeka sadašnje, a osobito buduće generacije, napomenula je.

Tribinu je vodio prof. emer. Igor Čatić, član Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i dobitnik Državne nagrade za životno djelo iz tehničkih znanosti 2016. koji se osvrnuo na tekst objavljen na našem portalu (Prodaja tableta opada već treću godinu zaredom) zapitavši se kome je u interesu da se u hrvatske škole kroz kurikulnu reformu nastoje progurati takvi skupi uređaji koji će brzo postati zastarjeli. Naime, zagovornici informatizacije zalažu se da se već od prvih razreda osnovnih škola kao predmet uvede informatika, dok bi se nastava odvijala na tabletima. A samo za a potrebe novih prvašića trebalo bi nabaviti 40.000 novih tableta (treba ukazati da je lani u Hrvatskoj osnovnu školu pohađalo više od 330.000 đaka koji bi također trebali takve uređaje op. a.). S druge strane, kaže Čatić, imamo zastarjelu opremu u laboratorijima za kemiju i fiziku, nedostaje novca za povećanje plaća nastavnicima, dok se razmišlja o nabavci opreme koja će već do 2020. godine biti zastarjela.

Tribina je održana u organizaciji Europskog pokreta Hrvatska i Europskog doma Zagreb i Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku (B. J.)