Čak 60 posto Hrvata ne čita knjige

Čitanje u Hrvatskoj u padu

U proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo je 40 posto građana Hrvatske, što ukazuje na nastavak trenda pada čitanosti u odnosu na protekle godine. Podatak je to iz Istraživanja o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj koje je u petak 21. travnja 2023. godine na otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavila Tamara Kraus iz agencije Kvaka – Ured za kreativnu analizu.

Među osobama koje čitaju, najviše je onih koji pročitaju dvije knjige godišnje. Kao i prethodnih godina, najviše čitaju žene (47 %), visokoobrazovane osobe (71 %), osobe s prihodima iznad 13 tisuća kuna (45 %) i osobe koje žive u Istri i Primorju (58 %). I dalje se najčešće se čita beletristika (57 %), zatim publicistika (31 %) i stručne knjige (32 %), a najmanje knjige o umjetnosti (9 %) i stripovi (5 %).

Najveći postotak čitača knjige posuđuje u knjižnicama (47 %). Pročitanu knjigu kupuje 40 posto građana, 31 posto građana ju posuđuje od prijatelja, a 26 posto građana pročitanu je knjigu dobilo na poklon. Pročitanu knjigu češće od prosjeka kupuju osobe u dobi od 26 do 35 godina (54 %), dok je na poklon najčešće dobivaju oni stariji, koji imaju 65 i više godina (36 %).

Pomanjkanje interesa za knjige

U posljednjih tri mjeseca svaki peti građanin kupio je barem jednu knjigu, pa tako kupovina knjiga stagnira u posljednje četiri godine. Najviše su se kupovali beletristika, stručne knjige te dječja izdanja i publicistika. U odnosu na protekle godine uočava se blagi pad kupovine beletristike i rast kupovine priručnika, koji uključuju knjige o samopomoći, turističke vodiče, kuharice, knjige o odgoju i roditeljstvu i sl.

Knjige se i dalje najčešće kupuju u knjižarama (54 %). Kupovina na internetu jednaka je prošlogodišnjoj (19 %), a zanimljivija je mlađoj populaciji: najmanje se knjige kupuju na kioscima, čemu su sklonije starije osobe.

Pomanjkanje interesa i dalje je glavni razlog ne kupovanja knjiga (56 %). Interes za knjigom najčešće nemaju muškarci (67 %), mladi u dobi između 16 i 25 godina (68%) te osobe s najnižim obrazovanjem (završena osnovna škola – 62 %). Druga dva najčešća razloga ne kupovanja knjiga su posudba u knjižnici i financije.

Sadržaje na internetu čita 63 posto građana, najviše osobe u dobi od 26 i 55 godina te visokoobrazovane osobe i osobe s primanjima kućanstva između 9 i 13 tisuća kuna mjesečno Najčešće se čitaju dnevne novine (51 %), a slijede portali i blogovi s autorskim i kritičnim sadržajem (23 %).

Građani zadovoljni ponudom knjižnica

Svega sedam posto građana čita e-knjige i to najčešće građani u dobi od 16 do 35 godina, a e-knjigu kupuje jedan posto populacije Republike Hrvatske.

Zanimljivo je da i dalje prevladava mišljenje da konzumacija sadržaja na internetu i u ostalim medijima ne oduzima vrijeme za čitanje knjiga, a različite manifestacije posvećene knjizi poticaj su za čitanje knjiga za 20 posto građana, dok njih 13 posto rado posjećuje festivale i sajmove knjiga. Promocije knjiga zanimljive su pak za 18 posto građana.

Zanimljivi su i podaci koji se odnose na posudbu u knjižnicama. Naime, čak 77 posto članova knjižnica smatra da one zadovoljavaju sve njihove potrebe za čitanjem, a 75 posto njih smatra i da one uglavnom imaju i sve naslove koji ih zanimaju.

Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj priređeno je u povodu održavanja ovogodišnje Noći knjige na uzorku od tisuću ispitanika i u razdoblju od 1. ožujka do 15. ožujka ove godine.