Burilović: Predviđalo se da će do kraja godine više do 300 tisuća Hrvata izgubiti posao

Burilović: Predviđalo se da će do kraja godine više do 300 tisuća Hrvata izgubiti posao

Dodao je da je hrvatska Vlada pokrenula mjere za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti što se pokazalo dobrim

U Hrvatskoj gospodarskoj komori danas je održana konferencija za novinare na kojoj su se predstavnici udruženja i zajednica pri HGK osvrnuli na gospodarstvo u 2020. godini.

Predsjednik HGK Luka Burilović je rekao da je 2020. godina bila obećavajuća. Naglasio je da je do pojave COVID-19 pandemije bilo puno sajmova i međunarodnih aktivnosti kojima se promoviralo hrvatsko gospodarstvo. Pogotovo hrvatski izvoznici. Međutim, početkom ožujka došlo je do pada aktivnosti i zatvaranja, što za posljedicu ima i velik pad gospodarstva. Dodao je da je hrvatska Vlada pokrenula mjere za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti što se pokazalo dobrim, jer se predviđalo da će se kraja godine 300 do 400 tisuća ljudi izgubiti posao.

Spomenuo je da su korona krizom teže pogođeni neki sektori, kao što su npr. turizam i cestovni promet.

„Država mora pomagati sektore koji su zatvoreni, ali i one koji imaju određene gubitke. HGK će nastojati s udruženjima i zajednicama da ova godina završi što manjom štetom za gospodarstvo, a 2021. godinu očekujemo s optimizmom”, poručio je Burilović.

Osjetno pogođen sektor prometa

Predsjednik Udruženja cestovnog i teretnog prometa pri HGK Darko Vukadinović je rekao da je sektor prometa zbog koronakrize osjetno pogođen.

“U zračnom prijevozu putnika u prvih 9 mjeseci pad je bio 70 %. U cestovnom prijevozu putnika 50 %. Teretni promet je u operativnom smislu također pogođen, ali na razini Hrvatske i EU tokovi robe su se u kratkom vremenu ustabilili”, rekao je Vukadinović. Dodao je kako je problem tranzitni promet preko Republike Slovenije, ali se nada da će se zbog dobrih odnosa hrvatske i slovenske Vlade početi rješavati taj problem.

Predsjednik udruženja arhitekata pri HGK Tihomil Matković je istaknuo da su sektor graditeljstva zadesile dvije značajne krize – jedna epidemiološka, a druga je uzrokovana potresom.

“Značajno je to što je unutar HGK ostvareno široko sektorsko udruživanje, povezivanje projektanata, izvođača i predstavnika građevinske industrije, odnosno proizvođača materijala”, izjavio je Matković.

Stagnirala i građevinska industrija

Kao posebno značajno za ponuditelje usluga naveo je rasterećenje u pogledu PDV-a, odnosno povećanje praga za oporezivanje po naplaćenim računima do 15 milijuna kuna i dizanje limita za nižu stopu poreza na dobit na 7,5 milijuna kuna.

“Građevinska industrija je stagnirala i moramo napraviti određene korake kako bi je digli na prosječnu europsku razinu gdje sudjeluje s 9 % u BDP-u, dok je to u Hrvatskoj 5 %”, izjavio je Matković.

Predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije Ljiljana Šapina je istaknula da su poljoprivrednici bili zabrinuti kako će prodati svoje proizvode, ali su pokazali snalažljivost, izdržljivost i brzu prilagodbu te se okrenuli digitalnim mrežama te svoje proizvode prodaju s kućnog praga.

Ivana Vranješ