Budućnost pripada starima

(Suvremeni robotski sustavi pomažu starijim i nemoćnim osobama: Robot Romeo)

Sve više raste broj osoba iznad 65 godina. U 2018. prvi put u povijesti, osobe od 65 ili više godina premašile su broj djece mlađe od 5 godina. Broj starijih ljudi diljem svijeta raste brže od broja djece i mladih

Prof.dr.sc. Gojko Nikolić

Obično se kaže da budućnost pripada mladima, ali nešto se događa u svijetu što će u budućnosti možda tu izjavu promijeniti. Ne uzimajući u obzir senzacionalne izjave poznatog futurologa Raya Kurzweila o vrlo skoroj besmrtnosti ljudi, danas smo suočeni s činjenicom da stalno raste broj starijih ljudi u ukupnoj populaciji. To će u mnogome promijeniti način života, organizaciju države, mijenjati postojeće zakone o radu i načinu rada u svim područjima ljudske djelatnosti. Većinu zamornih i repetitivnih poslova obavljat će automatizirani sustavi, ljudi će se više baviti kreativnijim poslovima.

Kroz povijest stalno je raslo prosječeno trajanje života ljudi. U brončano doba ono je iznosilo oko 20 godina, a u srednjem vijeku nešto iznad 30 godina. U Engleskoj u 18. stoljeću bilo je oko 40 godina. Danas ljudi žive dulje i prosječno trajanje života u razvijenim zemljama je iznad 70, a u Japanu je oko 83 godine. [1, 2]

Za vrijeme njemačkog kancelara Otto von Bismarcka, prosječno trajanje života bilo je 65 godina, te odatle dolazi zakonska odredba u većini zemalja da se s tim godinama odlazi u mirovinu.

Izrazit napredak medicine

Na porast trajanja života ljudi utječe izraziti napredak medicine. Tome je pomogao i razvoj tehnike, kvalitetnija ishrana, kao i smireniji i sigurniji život. U medicini osim primjene novih lijekova, metoda rada, sve više se primjenjuju roboti koji osiguravaju precizniji rad s manje popratnih pogrešaka, umjetna inteligencija za pouzdaniju dijagnostiku i prijedloge terapije.

Posebne nade polažu se u nanorobote koji bi liječili ljude od svih bolesti, a mogli bi čak i mijenjati naslijeđene genetske nedostatke (slika 1). [3]

Znatan utjecaj će imati i predviđena izrada umjetnih organa 3D tiskanjem od vlastitih matičnih stanica. Ako u pojedinom slučaju ni to nije moguće, tada bi se izradom umjetnih sofisticiranih uređaja, odnosno organa, zamijenili postojeći. Sve će to omogućiti produženje kvalitetnog života ljudi, bez tegoba u poodmakloj dobi.

Brzi porast populacije od 80 i više godina

Sve više raste broj osoba iznad 65 godina, slika 2. U 2018. prvi put u povijesti, osobe od 65 ili više godina premašile su broj djece mlađe od 5 godina. Broj starijih ljudi diljem svijeta raste brže od broja djece i mladih. To može uzrokovati potencijalnu ekonomsku krizu, u kojoj nema dovoljno mlađih ljudi koji bi se brinuli ili pomagali svojoj ostarjeloj rodbini, niti za staračke domove u kojima će vjerojatno sve više živjeti jedan dio starije populacije.

U svim razvijenim zemljama zabilježen je relativno brzi porast populacije od 80 i više godina. Predviđa se da će se njihov broj utrostručiti, sa 143 milijuna u 2019. na 426 milijuna u 2050. [4]

 Porast broja stogodišnjaka u svijetu još je jedan indikator brzog starenja stanovništva, slika 3.

Japan – zemlja s najviše stogodišnjaka

Japan ima najviše stogodišnjaka u ukupnom stanovništvu, a njihove pojedine regije imaju i znatno više. Na području Okinawe, koja ima najveći broj stogodišnjaka, provedeno je ispitivanje da se ustanovi koji čimbenici utječu na nadprosječnu dugovječnost. Rezultati ukazuju da su na to značajno utjecali: ishrana bazirana na žitaricama, ribi, povrću i bijelom mesu, jajima i mliječnim proizvodima, životni stil s niskim stresom, koji je znatno manji od načina života u ostalih dijelovima Japana.

Tome je pomagao i odnos cijele zajednice, u kojoj starije osobe nisu izolirane i o kojima se brinu mlađi članovi. Također, utjecala je i značajna radna aktivnost, gdje mještani rade do starije dobi s aktivnostima kao što su hodanje i vrtlarstvo. Kroz duhovnost i vjeru pronalazili su osjećaj svrhe postojanja, a molitva im je um oslobađala od stresa i problema. [7]

Prema podacima Pew Researcha predviđa se da će broj stogodišnjaka s 450.000 u 2015. godini porasti osam puta do 2050. godine, tj. na oko 3,6 milijuna. [8]

Produljenje života ljudi do 130 godina

Brojni znanstvenici predviđaju produljenje života ljudi do 130 godina. Taj broj godina je u skladu s maksimalnim biološkim mogućnostima ljudskog tijela. Neke osobe već su doživjele 120 godina, tako da uz razvijenu znanost u sljedećim desetljećima, to se može i ostvariti. Svi ipak neće doživjeti te godine, ali će znatno porasti broj starih ljudi u odnosu na one, koje su po današnjim kriterijima, radno aktivne.

To je vrlo ozbiljan problem za državu jer treba osigurati financiranje mirovina i njihovo stalno usklađivanje s porastom životnih troškova, liječenje, trajnu skrb za nepokretne osobe kod kuće u bolnicama ili ustanovama socijalne skrbi, odnosno staračkim domovima, potrebnu gradnju sve većeg broja staračkih domova, zapošljavanja velikog broja stručnog osoblja u tim ustanovama, nabavu razne suvremene medicinske opreme s umjetnom inteligencijom za dijagnostiku, robota za operativne zahvate, za fizikalnu terapiju i psihoterapiju, do robota za druženje s usamljenim štićenicima doma i niza drugih sličnih izdataka koji opterećuju zdravstveni sustav, slika 4.

Kada se razvojem znanosti osigura kvalitetan i zdrav život starijih ljudi, većina ljudi nakon 65 godina do duboke starosti mogu raditi koristeći svoje znanje i iskustvo u rješavanju problema na raznim radnim mjestima. Broj radnih sati moguće je pomalo smanjivati, ovisno o fizičkoj i umnoj kondiciji svake pojedine osobe. To već danas vidimo po aktivnostima mnogih liječnika, znanstvenika, sveučilišnih profesora, pisaca, umjetnika i osoba sličnih zanimanja, koji i nakon umirovljena intenzivno rade u privatnim institucijama, istraživačkim centrima, udrugama i sl. organizacijama.

Možemo očekivati da će vjerojatno to morati postati pravilo, jer će biti jedini izlaz u budućnosti, obzirom na izrazito veliki broj starijih osoba. Budućnost će možda biti „rezervirana za stare osobe“ i njihov značajniji utjecaj na društvo.

---

Reference:

[1] Centenarian, Wikipedia, dostupno na https://en.wikipedia.org/wiki/Centenarian, objavljeno 31.1.2019.

[2] Fyler T.: Dawn of the RoboCarer? Assisted Living Aided By High Tech, dostupno na https://techhq.com/2022/07/assisted-living-technology-ageing-robots-iot/, objavljeno 26.7.2022.

[3] Nikolić G.: Minijaturni i nanoroboti, CIK, Zagreb 2023., ISBN 978-953-50481-0-7

[4] Puljiz V.: STARENJE STANOVNIŠTVA EUROPE, dokumentacija, Rev. soc. polit., god. 7, br. 1, str. 109-112, Zagreb 2000.

[5] Peplow M.: MOFBOTS could carry drugs to specific targets in the body, dostupno na https://cen.acs.org/materials/metal-organic-frameworks/MOFBOTS-carry-drugs-specific-targets/97/web/2019/05, objavljeno 13.5.2019.

[6] Puljiz V.: Starenje stanovništva – izazov socijalne politike, pregledni rad, UDK: 364.65-053.9:364 10.3935/rsp.v23i1.1281, Rev. soc. polit., god. 23, br. 1, str. 81-98, Zagreb, travanj 2015.

[7] Starije životno doba, dostupno na https://www.centarzdravlja.hr/zdrav-zivot/treca-dob/starije-zivotno-doba/, pristup 19.4.2018.

[8] D.Š.: Stariji ljudi više se boje gubitka neovisnosti nego smrti, dostupno na http://ordinacija.vecernji.hr/budi-sretan/upoznaj-sebe/stariji-ljudi-vise-se-boje-gubitka-neovisnosti-nego-smrti/, objavljeno 9.2.2010.

[9] Romeo-An Intelligent French Robot To Help Elderly With Daily Tasks, dostupno na https://www.technocrazed.com/romeo-an-intelligent-french-robot-to-help-elderly-with-daily-tasks, objavljeno 27.2.2015.