“Brzi antigenski testovi su pouzdani i financijski ne opterećuju zdravstveni sustav”

“Brzi antigenski testovi su pouzdani i financijski ne opterećuju zdravstveni sustav”

(Foto: HRT / Snimka zaslona)

Gordan Lauc:Posebice je važno što su oni značajno jeftiniji budući da su skupe PCR testove u zadnje vrijeme plaćamo između 6 i 7 milijuna kuna na dan. To su jako veliki novci

Razgovarala: Ivana Vranješ

U Hrvatskoj je kao što se očekivalo s dolaskom jeseni porastao broj zaraženih COVID-19 virusom, ali i umrlih. Grad Zagreb je uz neke županije dosegnuo i rekordan broj zaraženih. Zbog gotovo popunjenih bolničkih kapaciteta za prijam bolesnika je spremna zagrebačka Arena koja će biti stavljena u funkciju ovisno o epidemiološkoj situaciji. O tome što nas čeka narednih tjedana i mjeseci, epidemiološkim mjerama i cjepivu u intervjuu za ZG-magazin govorio je istaknuti znanstvenik i član Znanstvenog savjeta Vlade RH prof. dr. Gordan Lauc.

Kakvu epidemiološku sliku možemo očekivati u Hrvatskoj narednih tjedana i mjeseci?

Nakon višemjesečne pauze od pandemije koju nam je omogućilo ljeto sada vidimo veliki broj slučajeva zaraze, hospitalizacija, a nažalost i umrlih u cijeloj Europi. Isto se događa i u Hrvatskoj te je tijekom listopada broj novozaraženih porastao na više od 2000 dnevno. Srećom, čini se da je porast u Hrvatskoj prestao pred oko tjedan dana, a u Zagrebu vidimo i naznake pada broja potvrđenih slučajeva. Nažalost, to zaustavljanje rasta još uvijek se ne vidi u bolnicama, budući da u prosjeku ljudi teški oblik bolesti razvijaju tek sedam do deset dana od potvrde zaraze.

U slučaju da prestanak rasta broja potvrđenih slučajeva vjerno odražava stvarno kretanje broja zaraženih, možemo očekivati da će za nekoliko dana prestati i porast hospitalizacija, a nešto kasnije i broj ljudi koji umiru. Nažalost, to znači da ćemo još neko vrijeme imati ovakve ili čak veće brojeve umrlih. Tek tjedan do dva nakon što broj novih slučajeva počne značajnije padati možemo očekivati da će se početi smanjivati broj umrlih osoba.

Jesu li se po vašem mišljenju epidemiološke mjere pokazale nedostatne? Treba li uvesti restriktivnije mjere?

U Hrvatskoj je rast novozaraženih stao, a u Zagrebu je čak i u padu. Čini se da mjere koje su sada na snazi u kombinaciji s odgovornim ponašanjem svih nas funkcioniraju. Više zemalja u Europi je ili zbog panike ili zbog medijskog pritiska uvelo strožije mjere u trenutku kada je broj zaraženih već bio u padu što znači da bez stvarne potrebe nanose štetu zdravlju ljudi. Svi oni koji se zalažu za prestroge mjere pod krinkom potrebe spašavanja života su iznimno neodgovorni jer težina odluke nije na njima. Prema dosadašnjim rezultatima Hrvatska je među najuspješnijim zemljama u Europi. Ljudima koji donose odluke nije lagano i mislim da bismo im svi mi koji nemamo taj teret trebalo odati malo više priznanja za dosadašnje rezultate.

Kakve rezultate mogu dati brzi antigenski testovi? Kolika je njihova pouzdanost?

Brzi antigenski testovi pokazali su se kao vrlo pouzdani i zbog svoje brzine bit će jako značajni u otkrivanju zaraženih osoba. Posebice je važno što su oni značajno jeftiniji budući da su skupi PCR testovi veliko opterećenje za zdravstveni sustav. U zadnje vrijeme plaćamo za te testove između 6 i 7 milijuna kuna na dan. To su jako veliki novci.

Koliko bi po vašem mišljenju bilo učinkovito cjepivo s Oxforda?

Dosadašnji rezultati ispitivanja tzv. Oxfordskog cjepiva bude nadu da bi ono trebalo biti učinkovito i sigurno. No nije realno očekivati da će ove zime biti cijepljen velik broj ljudi, prvenstveno zbog logističkih problema u proizvodnji, distribuciji i skladištenju cjepiva. Ono što je sigurno jest da će nam cjepivo osigurati da ova zima bude zadnja zima u pandemiji. Na proljeće će se pandemija povući kao i ovog proljeća, a do slijedeće zime će se moći cijepiti svi koji će to htjeti.

Kako će naš zdravstveni sustav izgledati nakon pandemije?

To je u ovom trenutku jako nezahvalno prognozirati. Naš sustav zdravstva bio je pred slomom i prije ove pandemije, a sada će stvari biti još teže. No svaka kriza je istovremeno i prilika za promjenu sustava na bolje. Stoga ako se budemo dobro reorganizirali stvari mogu biti bolje u budućnosti.

Komentari su zatvoreni