“Bolonjski proces je napravio pomake, ali je nedorečen”

“Bolonjski proces je napravio pomake, ali je nedorečen”

“Ako reformiramo sustav preddiplomskih i diplomskih studija siguran sam da će se i prvostupnici moći zaposliti“, tvrdi član Izvršnog odbora Europske studentske unije Aleksandar Šušnjar

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u utorak se na okruglom stolu o Bolonjskom procesu osvrnula na postignuća hrvatskog visokoobrazovnog sustava u ostvarivanju ciljeva tog procesa.

„Već smo petnaestak godina u Bolonjskom procesu i u početku se puno pažnje polagalo na to da se poslože preddiplomski studiji i magisteriji. U toj formi smo djelomično zadovoljili, ali moramo zadovoljiti na sadržaju. Nije smisao bolonjske reforme, Bolonjskog procesa da imamo prvostupnike, magistre, doktore znanosti koji se tako zovu nego da ishodi učenja, razine koje se očekuju budu usporedive u europskom prostoru i da se promijeni praksa učenja i poučavanja. To je bio naglasak i na Bolonskoj ministarskoj konferenciji u Parizu, a puno se govorilo i o tome da se kompetencije sveučilišnih nastavnika moraju unaprijediti“, rekla je ministrica Divjak.

Smatra kako je Bolonjski proces danas omogućio studentima da su njihove kvalifikacije prepoznate u europskom sustavu visokog obrazovanja jer imamo jedinstveni sustav osiguravanja kvalitete preko agencija koje rade po određenim standardima.

„Postoje neki europski standardi koji se primjenjuju u svim europskim državama, što je sigurno prednost. Velika prednost Bolonjskog procesa je mobilnost, studenti mogu provesti neko vrijeme na drugim sveučilištima i vidjeti kako se studira, naučiti neke nove stvari i to prenijeti u Hrvatsku. Prednost je da se i nastavnici mogu međusobno uspoređivati, kako se radi u skladu s ishodima učenja, a ne isključivo na nekim sadržajnim temama. Kroz cijeli sustav obrazovanja, počevši od osnovnog, srednjeg pa do visokog obrazovanja imamo problem kako se ocjenjuje temeljem ishoda učenja“, rekla je ministrica.

Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić je naglasio kako je Bolonjski proces napravio stanovit napredak u hrvatskom visokom školstvu, ali je ostao nedorečen.

„Hrvatska je danas na trećini puta što se tiče Bolonjskog procesa, a niti neke europske zemlje nisu otišle dalje. Prije smo obukli kaput nego košulju. Nismo se kvalitetno pripremili što bi omogućilo funkcioniranje Bolonjskog procesa. Primjerice, država nije zapošljavala završene prvostupnike. Država nije odredila niti projekcije za njihove plaće, a ako država ne zapošljava ljude s tom kvalifikacijom neće niti privatni sektor“, tvrdi Ribić. Naglasio je kako svi ciljevi Bolonjskog procesa nisu realizirani, a vrlo je malo i europskih zemalja gdje su svi ciljevi tog procesa ostvareni.

Na neprepoznatljivost prvostupnika na tržištu rada upozorio je i rektor Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku i predsjednik Rektorskog zbora Vlado Guberac.

“Nakon trinaest godina Bolonjskog procesa shvatili smo da trebaju korjenite promjene i to se na nekim hrvatskim javnim sveučilištima radi. Neki fakulteti su izbacili pojedine studijske programe i uveli nove prema zahtjevima i potrebama tržišta rada“, rekao je Guberac.

Član Izvršnog odbora Europske studentske unije Aleksandar Šušnjar je naglasio kako je Bolonjski proces na europskoj razini dobro zamišljen, ali je problem u njegovoj provedbi.

„Provedba je samo na papiru, formalno, površinski i onda to u praksi ne izgleda dobro. Gore je nešto krivo implementirati, nego ne implementirati“, smatra Šušnjar.

Složio se kako je veliki problem u prepoznavanju prvostupnika na tržištu rada, ali je zato potrebno revidirati studijske programe u skladu s tržištem rada.

“Ako reformiramo sustav preddiplomskih i diplomskih studija siguran sam da će se i prvostupnici moći zaposliti“, tvrdi Šušnjar.

Ivana Vranješ