“Blitzen Benz” – automobil brži od aviona
(Izvor fotografija: media.daimler.com)
»Blitzen Benz« 200 HP bio je posebno konstruiran stroj za postavljanje brzinskih rekorda. Njegov moćni 21,5-litarski četverocilindarski motor razvijao je snagu od 147 kW, što je vozilu davalo silu potrebnu za postizanje spomenutih brzina, obzirom da se u to vrijeme nije posvećivala pažnja aerodinamici
»Blitzen Benz« 200 HP (Munjeviti Benz) je 8. studenoga 1909. postao prvi automobil koji je premašio brzinu od dotad nedostupnih 200 km/h, a brzinski rekord koji je tog dana postavio nije se odnosio samo na automobile, već i na ostala kopnena vozila (npr. vlakovi), ali i tadašnje zrakoplove.
Iza toga nastavio je nizati brzinske rekorde te ih je postavio čak pet, sve na betonskoj stazi u Velikoj Britaniji. Tijekom pola kilometra vožnje auto je postigao je prosječnu brzinu od 205,666 km, odnosno 202,648 km / h na kilometarkoj razdaljini koju je prevalio za 31,326 s i tako s podija najbržeg automobila na svijetu detronizirao francuski Darracq.
»Bltzen Benz« je postao međunarodna atrakcija jer je i nakon 8. studenoga davne 1909. godine nastavio postavljati nove rekorde. Tako je 23. travnja 1911. Bob Burman s ovim automobilom na plaži Daytona u Sjedinjenim Državama postigao prosječnu brzinu od 228,1 km / h te 225,7 km / h na razdzaljini od jedne mlje što je bio novi brzinski rekord koji će drugima ostati nedostižan sve do 1919.
»Blitzen Benz« 200 HP bio je posebno konstruiran stroj za postavljanje brzinskih rekorda. Njegov moćni 21,5-litarski četverocilindarski motor razvijao je snagu od 147 kW, što je vozilu davalo silu potrebnu za postizanje spomenutih brzina, obzirom da se u to vrijeme nije posvećivala značajna pažnja aerodinamici.
Brooklands se smatra majkom svih trkaćih staza za automobile i motocikle – prvo trkalište izgrađen isključivo u svrhu vozila na motorni pogon. Utrke i pokušaji rušenja brzinskih rekorda tamo su se održavali od 1907. do 1939. godine. Osim toga, Brooklands je bio kolijevka britanskog zrakoplovstva i industrije koja je odrasla oko njega. Danas ostaci trkaće staze i Muzej Brooklands osiguravaju da se to mjesto otrgne od zaborava. Lokacije je to i na kojoj Daimler AG ima svoj centar za vozila marki Mercedes-Benz i Maybach.
Victor Hémery bio je jedan od najuspješnijih vozača tijekom ranih godina utrka za Veliku nagradu koje su se vozile prije Prvog svjetskog rata. Rođen je 18. studenog 1876. u Brestu u Francuskoj, trenirao je kao mehaničar i radio za Léona Bolléea od 1895. do 1900. godine, prije nego što se preselio u Darracq kao voditelj odjela za testiranje. Za njih se utrkivao od 1900. do 1906. godine, a godinu kasnije dolazi u Benz & Cie te je doveo Benz do pobjede 1908. godine na u utrci Sankt-Peterburg – Moskva. Na drugom je mjestu završio je utrku za Veliku nagradu Francuske, iza Christiana Lautenschlagera u Mercedesu te ispred Renéa Hanriota, također u Benzu. Hémery je počinio samoubojstvo 8. rujna 1950. godine u 74. godini života. U Francuskoj je živio u osiromašenim okolnostima.
Pripremio: Boris Jagačić