
Bioetičari iz hrvatske i svijeta obilježili jubilarne 20. Lošinjske dane bioetike
(Mali Lošinj, 15.–18. svibnja 2022.)
(Foto: Arne Müseler / CC BY-SA 3.0 DE)
Lošinjski dani bioetike postali ključno događanje u ovom dijelu Europe koje njeguje bioetički koncept, posebice onaj integrativne bioetike.
Saša Zavrtnik

Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo i Grad Mali Lošinj, nakon pretprošlogodišnje stanke uzrokovane pandemijom i prošlogodišnjeg povratničkog „izleta“ u Veli Lošinj, i više nego uspješno organizirali su jubilarnu međunarodnu znanstveno-kulturnu manifestaciju – 20. Lošinjske dane bioetike.
Posebno je sudjelovati na ovakvom jubileju koji u svom srcu ima bioetičku međunarodnu konferenciju Integrativna bioetika i nova epoha te uvidjeti što joj je sve prethodilo i kroz što se sve moralo proći. Skup je pozdravio i uz prigodne riječi osvrta na prva dva desetljeća otvorio prorektor Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Organizacijskog odbora Lošinjskih dana bioetike, profesor Ante Čović.
Ključno događanje u ovom dijelu Europe
Profesor Hrvoje Jurić, kao glavni tajnik Lošinjskih dana bioetike, dao je lijep prikaz proteklih okupljanja pod naslovom „Prvih dvadeset Lošinjskih dana bioetike,“ koja su dosad okupila 970 sudionika (pojedini s višestrukim sudjelovanjem) i 1271 izlaganje. Tu su, naravno, nezaobilazni i studenti kojih je u proteklim godinama na Lošinju bilo 355. Iznimno značajno je i to da su sudionici bili iz čak 37 zemalja diljem svijeta.
Time su Lošinjski dani bioetike postali ključno događanje u ovom dijelu Europe koje njeguje bioetički koncept, posebice onaj integrativne bioetike. Pružili su i nastavljaju pružati zajedničku platformu bioetičarima i bioetičarkama iz drugih dijelova Europe i svijeta na kojoj su se mogli povezati, umrežiti i kooperirati. Dapače, direktno su utjecali na razvoj bioetike primjerice u Bosni i Hercegovini, u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Hrvatska je tu kao takva „geografsko i duhovno središte europske bioetike i mjesto razvojnih pomaka globalno-svjetske bioetike“.
Lošinjske dane bioetike nizom godina karakterizira više aktivnosti poput plenarnih predavanja, pojedinih izlaganja na temu podijeljenih u više sekcija, okruglih stolova, predstavljanja recentnih bioetičkih izdanja, nezaobilaznih studentskih bioetičkih radionica, bioskopa – projekcija filmova, bioetičkog caféa i drugih zanimljivih događanja kao što su koncerti, predstave, izložbe. Ove se godine, prigodno na samu 20.-u godišnjicu LDB-a, posebno istaknuo okrugli stol na temu „Hrvatska i GMO: od creskog Apela do saborske Deklaracije. U povodu donošenja Deklaracije o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a“.
Prvi skup pozdravio i »otac« bioetike
Hrvatski sabor donio je ovu deklaraciju 25. ožujka 2022., a ona je rezultat zalaganja u okviru Lošinjskih dana bioetike kao i drugih bioetičkih skupova u Republici Hrvatskoj. Profesor Čović osvrnuo se na nju i kazao da je „protivljenje unošenju GMO-a u Hrvatsku uspješno uvedeno ne samo u treće desetljeće trajanja nego i u posve novu – međunarodnu dimenziju sustavnog otpora“.
Također je domišljato ustvrdio: „Ako usporedimo biotičku i političku zajednicu … Lošinjsku deklaraciju možemo označiti kao ustav hrvatske biotičke zajednice, Mali Lošinj kao njezin glavni grad, a manifestaciju Lošinjski dani bioetike kao biotički Sabor“.
Od, rekli bi, davne 2001. godine, točnije od prvog lošinjskog skupa bioetičara „Bioetika i znanost u novoj epohi“ koji se održao od 24. do 26. rujna 2001., kada ga je pozdravio i sam otac bioetike Van Rensselaer Potter, Lošinjski dani bioetike i Integrativna bioetika i nova epoha do danas pružaju jednu pluriperspektivnu i uključivu podlogu.
Ona je iznjedrila nemali broj povezanosti, suradnji, zajedničkih radova, objavljenih djela, interesantnih i korisnih ideja te pružila poticaj za razvoj bioetičke misli na mjestima gdje je nije bilo ili ju je trebalo oblikovati. Lošinjski dani bioetike kao da se samopotvrđuju i samoopravdavaju svoje postojanje nudeći jedan sveobuhvatniji pogled na svijet i život i čime ga čuvaju i oplemenjuju.
Trajan doživljaj
Trajan je doživljaj biti na miomirisnom Lošinju gdje njegova zelen golica oko mnogobrojnim cvatućim oblicima, dok se plava i tirkizna nijansa natječu za prevlast dopuštajući valima da vjeruju kako će ih naposljetku izmiješati. Ugodna atmosfera hotela Aurora i Vespera nudi lijep smještaj, a svojim izvrsnim ponudama i hvalevrijednom paletom teško odoljive hrane kao da pokušavaju zadržati goste unutra.
Tu naravno pomažu i šarolikost izlaganja kroz nekoliko sekcija zaokupljajući i pobuđujući um. Iako se na predavanjima može naći i ponešto za srce, ipak ispunjenje duha zaokružuje šetnja uz more, bilo zarana kada se sve polako budi i kao da iznova postaje, ili uvečer, kada dan pronalazi svoj smiraj. U tim se trenucima mogu otvoriti unutarnji horizonti, mogu doploviti brodovi s jedrima novih ideja ili nebom proletjeti koja zvijezda spoznaje.
Na odmet nikako nije promatranje noćnoga neba, mliječne staze i potpune pomrčine Mjeseca u društvu dobrodušnog stručnjaka Branka Nađa dok u neposrednoj blizini noće koze i ovce sa svojim nježnim potomstvom. Sve u svemu možete biti sami ili u društvu. No bez obzira na to, teško je da će ikoji trenutak na Lošinju u okviru Lošinjskih dana bioetike biti potraćen ili „ne daj Bože“ dosadan.
U iskrenoj želji i nadi za mnoštvo pozitivnoga u narednih 20. Lošinjskih dana bioetike, čestitke uz zahvalnost svima koji su pomogli u njihovom dosadašnjem održavanju, od najtežih do najneznatnijih stvari, te su uložili svoje vrijeme i energiju u nešto što ima itekako dobru perspektivu da još dugo bude i ostane neprolazno.