Besplatno u Etnografski muzej na njegov 103. rođendan

Besplatno u Etnografski muzej na njegov 103. rođendan

(Grupa učenika ispred Etnografskog muzeja prilikom posjeta, 1947. Snimio: Marcel Davila / Izvor: Etnografski muzej Zagreb)

U povodu obilježavanja 103. godišnjice Etnografskog muzej organizira Dan otvorenih vrata u subotu, 22. listopada kada će posjetitelji moći razgledati muzejske zbirke bez plaćanja ulaznice.

Program obilježavanja ove velike obljatnice započinje u četvrtak, 20 listopada u 12 sati predstavljanjem kataloga Zbirka pokućstva Zvjezdane Antoš.

Subotnji program traje od 10 do 18 sati, a priređene su igre i tematska vodstva kroz izložbe.

Jeste li znali o Etnografskom muzeju?

Dvije inicijalne muzejske zbirke temelje se na privatnim kolekcijama industrijalca Salamona Bergera, prvoga direktora muzeja (1919. – 1925.; do smrti 1934. počasni direktor).

Muzej je smješten u secesijskoj zgradi, namjenski građenoj za Trgovačko-obrtni muzej (1902.-1904.).

Palaču je projektirao Alojz Vjekoslav Bastl (atelijer Hönigsberg & Deutsch), među prvim je građevinama u Zagrebu u čijoj je izgradnji korišten armirani beton.

Alegorijske kipove na pročelju zgrade izradio je kipar Rudolf Valdec, začetnik modernoga hrvatskog kiparstva. Svod kupole u dvorani na prvom katu oslikao je Oton Iveković, najplodniji i najistaknutiji autor povijesnoga slikarstva hrvatske moderne.

U sastavu inicijalnih zbirki nalaze se predmeti koje su prikupili istaknuti kulturni i javni djelatnici druge polovice 19. st. (I. Kršnjavi, L. Horvat, F. Hefele, F. Lay, M. Trnina…).

Dio ostavštine biskupa Strossmayera (uporabni i dekorativni predmeti) otkupljen je za Muzej sredinom 20. stoljeća.

Đakovački kanonik Mihovil Cepelić, tajnik biskupa Strossmayera, 1920. oporučno je ostavio Muzeju svoju zbirku od nekoliko stotina vrlo vrijednih primjeraka slavonskoga lanenoga i pamučnoga tkanja i veziva izrađenih krajem 18. i u 1. pol. 19. stoljeća.

U trajnoj pohrani u Muzeju se čuva 56 narodnih glazbenih instrumenata, koje je između 1857. i 1886. sakupio i sustavno proučio poznati hrvatski muzikolog Franjo Ksaver Kuhač.

U Zbirci prekrivača i prostirki čuva se preko 30 ćilima iz obiteljske kolekcije posljednjeg hrvatskog bana Antuna Mihalovića.

Temelj Zbirke kultura svijeta čine predmeti koje su krajem 19. i poč. 20. stoljeća Narodnome muzeju sa svojih putovanja slali poznati istraživači Dragutin Lerman te braća Mirko i Stevo Seljan; Klementine de la Ronçiére, rođ. pl. Tomeković, donirala je Muzeju figuru Moai-kavakava s Uskrsnog otoka koja predstavlja duhove predaka. Njezin je suprug figuru primio na dar 1868. godine od Pomare IV., kraljice Tahitija.

Hrvatski književnik Josip (Joža) Horvat i supruga Renata, prilikom svog putovanja oko svijeta jedrenjakom „Besa“, susreli su 1967. u Port Moresbyju, glavnom gradu Papue Nove Gvineje, Ružicu i Henryja Gugenbergera, koji su im predali „veliku i lijepu drvenu papuansku masku“ i zamolili da je kao dar predaju zagrebačkom Etnografskom muzeju – što je Joža Horvat zapisao u svojoj knjizi „Besa“ (Horvat 1988: 429). (ZG-magazin)

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni