Besmisleni potezi Njemačke u borbi protiv klimatskih promjena

Groteskno zvuči da su u Njemačkoj, kao doprinos u borbi protiv klimatskih promjena, ovoga vikenda zatvorili preostale tri tehnički još ispravne nuklearne elektrane. Zaželjeli Zeleni, a bez zelenih se ne može vladati… Dok ne izgrade potrebne alternativne kapacitete struju će nadoknađivati – termoelektranama na ugljen

Dr.-Ing. Viktor Simončič

I najsporiji, ako ne gubi iz vida svoj cilj, ide još uvijek brže od onog koji luta bez cilja. (Gotthold Ephraim Lessing)

U borbi protiv klimatskih promjena, Njemačka je odlučila da do 2030. godine za 80 % smanji upotrebu fosilnih goriva. Ima li to smisla? Sa stajališta globalnih akcija, po meni je to besmislica. Godišnja emisija stakleničkih plinova po stanovniku u Njemačkoj je 9 tona. Ukupan doprinos klimatskim promjenama na svjetskoj razini procjenjuje se na nekih 2 %. U Indiji je specifična emisija po stanovniku od 2 tone.

Kad bi Nijemci smanjili emisije na nulu, da prestanu disati, a da Indijci zažele samo malo bolje živjeti, što podrazumijeva i veću potrošnju energije i porast emisija barem za pola tone po stanovniku godišnje, na globalnoj razini se utjecaj ne bi osjetio. Ostao bi tu negdje!

A Indijci, Afrikanci, Južno Amerikanci,… sigurno neće pristati da jedni žive u svijetu iz Tisuću i jedne noći, a oni u siromaštvu. A mogli bi svi živjeti u boljem svijetu i sačuvati Zemlju, da nije vražje pohlepe i da bogati ulažu u smanjenje emisija stakleničkih plinova gdje ima smisla https://zg-magazin.com.hr/kapitalizam-ne-moze-sprijeciti-klimatski-aparthejd/

Nisu Nijemci za podcjenjivanje

Groteskno zvuči da su u Njemačkoj, kao doprinos u borbi protiv klimatskih promjena, ovoga vikenda zatvorili preostale tri tehnički još ispravne nuklearne elektrane. Zaželjeli Zeleni, a bez zelenih se ne može vladati, a znano je, da ostanak na vlasti vrijedi ispunjenja svake želje. Da će električnu energiju za nekih 10 milijuna građana, dok ne izgrade potrebne alternativne kapacitete nadoknađivati termoelektranama na ugljen, jedino bi mogao objasniti Alan Ford.

No, oprez! Nijemci nisu za podcjenjivanje.

Kako bi do 2030. bili na 80 % obnovljivih izvora energije, u narednih 7 godina, morali bi dnevno graditi 5,8 vjetrenjača, 3 puta uvećati kapacitet obnovljivih izvora, 5 puta povećati broj dizalica topline (koje usput, za rad trebaju dobrih 50 % električne energije od proizvedene) i 15 puta više električnih automobila.

Do 2030. bi trebali imati 6 milijuna dizalica topline (trenutno imaju nekih 4 milijuna etažnih grijanja) i 15 milijuna električnih automobila. Kako se planira, pod vjetrenjačama bi trebalo biti dobrih 2 % ukupnog teritorija.

Sretan je onaj tko je sit, a grije se na obnovljive izvore

Vjerojatno poslije neprospavane noći, donijeli su odluku da od 2024. godine u Njemačkoj nema više grijanja (samo) na tekuće gorivo ili plin. Svako ugrađeno grijanje mora biti najmanje 65 % na obnovljive izvore. Prošle godine, od ukupno ugrađenih/usavršenih 900 000 kućnih grijanja, 600 000 je bilo na plin, a 60 000 na tekuće gorivo. Ugradnja grijanja na plin košta nekih 10 – 15 000 Eura, a toplinska pumpa je 3 puta skuplja. Država će sve subvencionirati.

Danska je bila sistematičnija. Počela je s mjerama smanjenja korištenja fosilnih goriva za grijanje početkom 1970-tih, a zabranila ih 2013. Mogu li Nijemci od danas do sutra? Ma mogu to oni, iako je hrana u ožujku u prosjeku poskupila skoro za četvrtinu, a svako peto dijete je ugroženo siromaštvom, pa polako uvode novi pojam za standard. Stanovnike se priprema da bi se visokim standardom počelo smatrati ako su osigurani hrana, voda i grijanje. Sretan onaj tko je sit, može se napiti vode i nije mu hladno, a ima grijanje na obnovljive izvore…

Njemačka je doslovno preko noći izgradila nekoliko LNG-terminala. Uskoro će kapacitet dobave plina preko LNG-terminala biti veći od ranijeg uvoza plina iz Rusije. Plin koji se dobiva iz SAD-a uglavnom se dobije tehnologijom „fracking“. U stijene se pod visokim pritiskom upumpava voda s pijeskom i kemikalijama. Dolazi do pucanja/razaranja stijena, pri čemu kemikalije osiguravaju da raspukline ostanu otvorene, za iz stijena oslobođeni plin.

Američki plin je okolišno manje prihvatljiv

Kod ovakve proizvodnje plina potrebna je višestruko više energije nego kod klasičnih bušotina, gdje plin zbog pritiska sam „izlazi“ na površinu. Kada se tome doda potreba ukapljivanja prije transporta, pa transport brodovima i ponovno uplinjavanje, onda je lako dokučiti da je taj plin bitno manje okolišno prihvatljiv od plina koji je dobiven klasično.

Iznenadio me podatak da je na primjer 28.5.2022. godine Njemačka pokrivala 83,3 % potreba za energijom iz obnovljivih izvora, a 16.12. 2022. godine samo 15,8 %. Kako to uravnotežiti je pravi inženjerski izazov. Za sada se manjak nadoknađuje iz termoelektrana (i) na ugljen. Od nedjelje dodatno za manjak nastao prestankom rada tri nuklearke.

Do sada se energija iz velikih izvora dovodila do velikih i malih potrošača. Sada se radi o proizvodnji energije iz malih izvora koja se treba doći i do velikih potrošača. Većina energije iz alternativnih izvora se u Njemačkoj proizvodi na sjeveru, a troši na industrijski razvijenijem jugu. Od 14 000 km potrebnih novih dalekovoda, koji su zacrtani prije desetak godina u trenutku odluke na prelazak na alternativne izvore, u pogonu je 1900 km, a još 1500 km je ili odobreno ili je u gradnji.

Nediplomatska diplomacija

Neosporno je Njemačka sam svjetski vrh strojarstva i energetike. Znaju oni sve i o vjetroelektranama, dizalicama topline i dalekovodima. No, uz znanje trebat će i sirovine. Njemačka iz Kine uvozi 98 % potrebnih metala iz skupine „rijetke zemlje“, 97 % Litija i 96 % Magnezija. Kažu da se vjetroelektrane i električni automobili u Njemačkoj već sastoje od nekih 60 % uvezenog iz Kine. Od 136 svjetskih tvornica auto baterija 101 je u Kini. Od 19 rudnika kobalta u Kongu, u njih 15 Kinezi imaju koncesiju.

Čemu ovo? Napetost demokratskog zapada, prema mišljenju demokratskog zapada o ne tako demokratskom režimu u Kini, raste. Pratio sam, po mom nimalo diplomatski nastup (lekciju) njemačke ministrice vanjskih poslova, prije par dana u Kini. Poučila je Kineze o svemu, od ljudskih prava do Tajvana. Naravno, naglasila je zainteresiranost Njemačke za suradnju (samo) tamo gdje joj odgovara.

Kineski ministar joj je odgovorio još manje diplomatski, rekavši da im je pun kufer učitelja i lekcija sa Zapada. Nije spomenuo ništa hoće li nastaviti suradnju samo tamo gdje to odgovara samo Njemačkoj. Napetost nikome ne odgovara. Što ako se nediplomatski jezik nastavi i ne odustane od želje da se nečije vrijednosti nametnu onima koji imaju neke druge? Može li 80-postotni prelazak na alternativne izvore bez skoro 100-postotnog uvoza iz Kine?

Grijanje uz kolektivnu vatru

Ma ne brinu me Nijemci. Moći će oni i to. Bojim što će biti s nama, kada Vlada podlegne pritisku naših i inih „zelenih“ i donese odluku da i mi od sutra pređemo na alternativne izvore.

Možemo li i mi, preko noći ugraditi par puta skuplje dizalice topline, uz četiri puta manju satnicu rada i uz mirovine koje liče na socijalnu pomoć? Da premijer ne donese, u nekom novom valu podilaženja EU, odluku o prekonoćnom prelasku na alternativne izvore, kao što ju je u Glasgowu donio samo onako odluku o zatvaranju TE Plomin na ugljen i onoj o zabrani korištenja određenih plastičnih vrećica.

Zamjena plastičnog s papirom je dječja igra u odnosu na zamjenu plina dizalicama topline. Visok standard bi se kod nas onda mogao svesti samo na koricu kruha i malo vode, uz grijanje uz kolektivnu vatru, čemu neki, i bez dizalica topline već nisu daleko.