Bernardić: Čini se da samo recikliramo priču, a ne otpad

„Do kraja 2014. godine planiralo se stvaranje šest reciklažnih dvorišta, a još nema nijednog. Odvajanje otpada i novi sustav naplate već je trebao biti aktualan u cijelom gradu, također ništa ni od toga. Uz to, radnici Čistoće imaju 30.000 sati prekovremenog rada što znači da nema dovoljno ljudi koji bi čistili grad“, konkretizirala je probleme Margareta Mađerić

Iako se godinama priča o rješavanju problema otpada u Gradu Zagrebu stvari se još nisu pokrenule u željenom smjeru. U gradu je još 400 divljih odlagališta, zelenih otoka s kontejnerima je premalo pa građani nisu motivirani za njihovo korištenje te nisu upoznati s novim planovima za odvajanje otpada, nabavom kontejnera i cijenom novog sustava.

Zbog takvih aktualnih problema danas se sastao Odbor za kontrolu Gradske skupštine kojima je pročelnik Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Marijan Maras podnio izvješće o trenutnom stanju po pitanju gospodarenja otpadom.

„Zagreb ima plan za gospodarenje otpadom i odluku o načinu prikupljanja, no nadležno Ministarstvo zaštite okoliša još nije donijelo uredbu o tome, planira se njezino donošenje za 30 ili 60 dana. Inače, nema tehničkih prepreka i problema da se počne s provođenjem navedene odluke“, naveo je on.

Ni odvoz po volumenu ne jamči ravnopravne cijene?

Zagrebački holding je nabavio 41 novo vozilo te 1500 spremnika za miješani i odvojeni otpad. Sustav naplate je počeo u Horvatima, a do kraja godine se planira širenje na cijeli grad. Građani mogu birati volumen svojih kontejnera, a ako im nijedan ne odgovara mogu se odlučiti i za vrećice za odlaganje.

Jedan od problema kojeg su istaknuli članova Odbora je što Horvati nisu reprezentativni dio Zagreba, tamo se većinom nalaze obiteljske kuće u kojima se zna koliko se stvara otpada. Pitanje je kako će stanari zgrada biti u ravnopravnom položaju po cijeni i volumenu kada modeli po kvadraturi više ne funkcioniraju.

„Grad nije učinio ništa za jedan od najvećih problema, uz nezaposlenost i posrnulost gospodarstva. Niti jedan plan vezano za otpad nije ispoštivan, primjerice do kraja 2014. godine planiralo se stvaranje šest reciklažnih dvorišta, a još nema nijednog. Odvajanje otpada i novi sustav naplate već je trebao biti aktualan u cijelom gradu, također ništa ni od toga. Uz to, radnici Čistoće imaju 30.000 sati prekovremenog rada što znači da nema dovoljno ljudi koji bi čistili grad. A to se i vidi na ulicama koje su sve prljavije“, konkretizirala je probleme članica Odbora Margareta Mađerić.

Premalo zelenih otoka

Imamo premalo zelenih otoka, u svakom kvartu nalazi se jedan, a negdje nijedan pa je s jedne strane potrebno motivirati stanare za odlaganje u njih, a s druge osigurati još više takvih područja, rečeno je na sjednici.

Jedan on načina za motivaciju građana je niža cijena. „Cilj je da zbog reciklaže imamo niže cijene, a građani moraju znati što točno imaju od odvajanja otpada jer ne smiju plaćati tuđu neučinkovitost. Volimo se pozivati na vanjske metropole pa je primjerice 1963. godine Beč sagradio svoju prvu spalionicu, no kod nas se samo priča. Čini se da recikliramo priču, a ne otpad“, izjavio je predsjednik Odbora Davor Bernardić.

Osim promjene sustava, nužno je da se i čovjek mijenja i postanje svjestan svojeg okoliša. Za mjesec dana je dogovoren novi sastanak Odbora i predstavnika ureda za zaštitu okoliša kako bi se podnio izvještaj dosad napravljenog i ubrzao predstojeći plan.

I. Conjar