Antun Heinz – osnivač Botaničkog vrta u Zagrebu
(Foto: Roberta F.)
Na današnji dan, 21. siječnja 1919. u rodnom Zagrebu umro je Antun Heinz (Zagreb, 15. 2. 1861 – Zagreb, 21. 1. 1919)., hrvatski botaničar i osnivač Botaničkog vrta.
Od 1887. do 1913. bio je redoviti profesor na Mudroslovnom fakultetu gdje je predavao predmete iz opće, šumarske i farmaceutske botanike.
Nakon odlaska prvog profesora botanike Bohuslava Jiruša, kojem je bio asistent, ostvaruje njegovu zamisao i osniva 1889. Botanički vrt, nakon što je dobro upoznao slične ustanove u Njemačkoj, Švicarskoj, Italiji i Francuskoj. Vrt je s Botaničko-fiziološkim zavodom pripadao Matematičko-prirodoslovnom odjelu.
Na filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1886. doktorirao disertacijom Briofiti zagrebačke okolice. Iste godine postavljen je za asistenta u tadašnjem Botaničko-fiziološkom zavodu. Nakon Jiruševa povratka u Prag 1887. postaje profesorom opće i sistematske botanike za studente Mudroslovnog fakulteta, potom i za farmaceute te od 1898. i za šumare. Uz nastavne predmete iz Jiruševa razdoblja uvodi nastavu iz bakteriologije.
Heinz se bavio se biljnom anatomijom i bakteriologijom, posebno istraživanjem flore mahovina i paprati, a po njemu je još 1936. nazvana ulica u Zagrebu. Odigrao je važnu ulogu u razvoju nekih važnih znanstvenih ustanova i medicinske službe. Njegovim nastojanjem Botanički zavod postao je prvi naš službeni bakteriološki laboratorij za potrebe zdravstvene i epidemiološke službe u Hrvatskoj. U njemu su se od 1886. do 1907. godine obavljale bakteriološke pretrage za potrebe javnog zdravstva.
Od 1888. do umirovljenja 1913. Heinz je bio predstojnik Botaničko-fiziološkog zavoda, a bio je i rektor Sveučilišta (1905. – 1906.).
Na poziv Zemaljske vlade, a nakon proučavanja botaničkih vrtova diljem Europe 1889. godine započeo je s uređenjem Botaničkog vrta u Zagrebu. Uz pomoć vrtlarskog nadzornika V. Durcháneka, H. ga je uspio oblikovati s velikim brojem biljnih vrsta iz svih krajeva svijeta. Vrt je pripadao među najbolje osmišljene onodobne botaničke vrtove i, premda su se neke pojedinosti tijekom godina mijenjale, ostao u temeljima i danas njihovo djelo.
Prvi potpuni opis Botaničkog vrta s nacrtima i popisom biljaka objavio je u Glasniku Hrvatskoga naravoslovnoga društva. Brinuo se i za razvoj Botaničkog zavoda, posebice njegova herbarija, pa je nabavio i herbar J. Schlossera.
Bio je još poznat i cijenjen kao vješt popularizator prirodnih znanosti. (ZG-magazin)