“Angažiraj se za pčele!”
Svjetski dan pčela, 20. svibnja
U svrhu povećanja osviještenosti o značenju pčela za očuvanje ravnoteže u prirodi i opstanak cjelokupnog čovječanstva, Ujedinjeni narodi su 2017. godine na inicijativu Slovenije 20. svibnja proglasili za svjetski dan pčela.
Proglašenje svjetskog dana pčela znači važnu nadogradnju i povezivanje država u brizi za pčele i ostale oprašivače na globalnoj razini. Svjetskim danom pčela želi se svjetsku javnost upozoriti na značenje pčela i divljih oprašivača te zajedničkim naporima država na međunarodnoj razini doprinijeti njihovoj zaštiti. Važan cilj svjetskog dana pčela je također doprinijeti rješavanju globalnih problema – prelasku na održivu poljoprivredu te iskorjenjivanju siromaštva i gladi u državama u razvoju.
Značenje pčela i oprašivača
Pčele su poznate kao neumorne radilice i zajedno s drugim oprašivačima čine neizostavnu kariku u prirodi. Neophodne su za održivu poljoprivredu, prehrambenu sigurnost i biotičku raznovrsnost. Osim pružanja prehrambene sigurnosti i vitalne poljoprivrede (svaka treća žlica svjetske hrane ovisi od oprašivanja) pčele i drugi oprašivači su neprocjenjivi i iz vidika gospodarstva i okoliša. One predstavljaju važan izvor prihoda poljoprivrednicima, posebice manjim poljoprivrednicima i obiteljskim gospodarstvima, prije svega u državama u razvoju. Oprašivanje je vrlo važno i za druge biljke koje se koriste kao biogoriva, vlakna, lijekovi, stočna hrana i građevinski materijali. Na ovaj se način čuvaju i generiraju brojna radna mjesta.
Na našem planetu živi oko 20.000 različitih vrsta pčela od kojih je najpoznatija medonosna pčela. One su od iznimnog značenja za očuvanje prirodne ravnoteže koju održavaju oprašivanjem biljaka. Osiguravaju križanje nesrodnih biljaka u ekosustavu te se time brinu za reprodukciju i biotičku raznovrsnost brojnih vrsta uzgojenih i divljih biljaka. Oprašivači su također dobar bioindikator prilika u određenom okolišu. Promatranjem njihovog razvoja i zdravstvenog stanja možemo utvrditi događa li se nešto u okolišu te je li potrebno poduzeti određene mjere. U zadnje vrijeme pčele su sve ugroženija vrsta.
Ugroženost pčela i oprašivača
Studije svjetski priznatih organizacija, Ujedinjenih naroda i Svjetskog saveza za zaštitu prirode, ukazuju na smanjivanje populacije pčela ali i drugih oprašivača. Tome pridonose brojni čimbenici koji su posljedica ljudskih aktivnosti, kao što su na primjer intenzivna poljoprivreda, široko i prekomjerno korištenje pesticida te zagađenje. Pčele ugrožavaju štetočine, ali i bolesti. Njihov životni prostor se smanjuje što je posljedica neprestanog rasta svjetskog stanovništva. Život i razvoj pčela ugrožavaju također i klimatske promjene. Poticanjem održive poljoprivrede i pčelarstva, stručnom edukacijom pčelara, prilagođavanjem pristupa i tehnologije pčelarstvu te sađenjem mednih biljaka koje su otpornije na promjenjivu klimu, doprinosimo ublaženju i prilagođavanju pčelarstva klimatskim promjenama.
U državama u razvoju u kojima opstanak malih uzgajivača i obiteljskih gospodarstava puno više ovisi o poljoprivredi u odnosu na razvijene države, oprašivači i besplatna usluga oprašivanja potreban su uvjet za raznolike i bogate prinose
Svrha Slovenskog društva pčelara i napori Slovenije
Iz veleposlanstva Slovenije u Hrvatskoj ističu kako su svjesni iznimne važnosti pčela stoga im posvećuju posebnu brigu. U okviru mjera EU Slovenija izvodi trogodišnje programe na području pčelarstva, a pčelari također imaju pravo na poticaje, a na nacionalnoj razini izvodi se financiranje javne savjetodavne službe u pčelarstvu koja brine za očuvanje kranjske pčele.
|
Na tisuću građana u Sloveniji čak su četiri njih pčelari; objedinjuje ih 1873. godine osnovan Pčelarski savez Slovenije. Sve veće značenje ima također i urbano pčelarstvo. |
Kako se mogu angažirati za pčele?
|
1. U svrhu ukrašavanja, na balkonima, terasama i na vrtu sadim odnosno sijem medonosne biljke. 2. Kod kuće na balkonu, terasi ili na vrtu postavim kutiju za gniježđenje pčela – mogu ju izraditi sam ili ju kupiti. 3. Zalažem se za očuvanje cvjetnih livada s većom raznolikošću biljaka i na livade sijem medonosne biljke. 4. Izbjegavam košnju za vrijeme najvećeg cvjetanja biljaka, a travu kosim u večernjim satima. 5. Pčelarima omogućujem privremeni ili stalni smještaj pčelinjaka na poljoprivrednim površinama. Time će pčele imati odgovarajuću pašu, a naše bilje bit će oprašeno i donosit će bogatije plodove. 6. Ukoliko je već potrebno prskanje, koristim pesticide koji nisu štetni za pčele, prskam kad nema vjetra rano ujutro ili kasno navečer kad se pčele već povuku u košnice. 7. Malčiram cvjetnice u voćnjacima i vinogradima prije prskanja pesticidima kako nakon prskanja ne bi privlačile pčele. 8. Osvješćujem djecu i mlade ljude o značenju pčela. 9. Med i druge pčelinje proizvode kupujem kod lokalnog pčelara. 10. Moralno podržavam pčelare i prisustvujem na događajima koji podržavaju brigu za pčele. |
(pr)