Američka plastičarska industrija i svjetski trendovi

Američka plastičarska industrija i svjetski trendovi

Do 2005. moglo se govoriti o SAD-u kao lideru u području plastičarstva. No kineska plastičarska i gumarska industrija su 2020. bile 2,5 puta jače od one u SAD-u

Gordana Barić

Uvod

Plastičarska industrija obuhvaća proizvodnju materijala, plastičnih proizvoda, strojeva, kalupa i prateće opreme. Tijekom recesijske 2020. godine i COVID-19 pandemije, potrošnja plastike u SAD-u zadržala se u okvirima prethodnih godina. No, zbog smanjene zaposlenosti i korištenih kapaciteta došlo je do povećanja uvoza i porasta trgovačkog deficita u razmjeni s inozemstvom. Koji je u 2020. narastao na 5,5 mlrd. USD u odnosu na 2019. kada je zabilježen suficit od 0,7 mlrd. USD. Vrijednost izvoza cijeloga plastičarskoga sektora smanjen je za 8,2 %, a uvoza za 1,8 %,

Najviše se izvozilo u Meksiko (13,7 mlrd. USD vrijednosti), te u Kanadu (11,7 mlrd. USD vrijednosti). Makar je Kina na trećemu mjestu po visini izvoza, s njom je ostvaren trgovinski deficit u visini od 15,3 mlrd. USD. Na domaćem je tržištu ostvaren prihod u visini od 282,8 mlrd. USD, ali su visine pojedinih isporuka bile vrlo niske zbog recesije, pucanja lanaca opskrbe te nižih cijena. U izvozu je ostvareno 20,4 % ukupnoga prihoda plastičarske industrije SAD-a što je smanjenje u odnosu na 2019. kada je taj postotak bio 21,8 %.

U 2020. je, u odnosu na 2019., za 0,1 % smanjena vrijednost potrošenih plastičnih proizvoda s 288,6 na 288,4 mlrd. USD) uključujući domaću proizvodnju i uvoz.

Plastični materijali

U proizvodnji plastičnih materijala u 2020. ostvaren je trgovinski suficit u visini od 18,6 mlrd. USD, što je pad u odnosu na 2019. za 6,9 %. Proizvođači plastičnih materijala imaju konkurentsku prednost u odnosu na iste iz drugih zemalja, zbog pridobivanja plina kao izvora plastičnih materijala postupcima bušenja iz škriljevaca. Izvoz plastičnih materijala pao je za 9,1 %, a uvoz za 12 %, a tome je uzrok pad cijena. S Meksikom je zabilježen suficit u visini od 5,3 mlrd. USD, a s Kinom u visini od 3 mlrd. USD. Najveći je deficit u ovom području zabilježen s Njemačkom, 1,1 mlrd. USD.

Izvezeno je 39,8 % ukupno proizvedenih plastičnih materijala, a uvezeno je 16,9 % ukupno prerađenih plastičnih materijala. Ukupno je prerađeno plastičnih materijala u vrijednosti od 61,7 mlrd. USD, što je porast u odnosu na 2019. za 1,9 %. Kako su cijene materijala pale za prosječno 3,4 % to upućuje kako se količina potrošenih plastičnih materijala povećala za 3,4 %, s time da je udio prerađenih materijala proizvedenih u SAD-u bio 78,1 %. Što je više no u 2019 kada je taj udio bio 74,8 %.

Plastični proizvodi

Deficit trgovačke razmjene s inozemstvom u području potrošnje plastičnih proizvoda povećao se sa 15,7 mlrd. USD u 2019. na 20,9 mlrd. USD u 2020., tj. 33 %. Vrijednost izvezenih plastičnih proizvoda smanjio se za 6,9 %, dok je uvoz porastao za 8,3 %. Najveći je suficit zabilježen u razmjeni s Meksikom, 2,4 mlrd. USD, a u razmjeni s Kinom zabilježen je najveći deficit u ovom području, od čak 17,8 mlrd. USD što je porast za 14,8 % u odnosu na 2019, Uz Kinu deficit je zabilježen i u razmjeni s Južnom Korejom i Vijetnamom. Izvezeno je 12,3 % ukupne vrijednosti proizvedenih plastičnih proizvoda, a uvezeno 23 % ukupno potrošenih plastičnih proizvoda.

Vrijednost potrošenih plastičnih proizvoda pala je za 0,4 % u odnosu na 2019., ali kako su cijene u 2020. prosječno pale za 0,7 % realno je potrošeno 0,3 % više plastičnih proizvoda u 2020. U SAD-u je prodano 79,2 % vrijednosti ukupno domaćih proizvedenih plastičnih proizvoda, što je smanjenje u odnosu na 2019, za 1,7 postotna boda. Ukupno je izvezeno plastičnih proizvoda u vrijednosti od 22,2 mlrd. USD, a uvezeno 53,1 mlrd. USD što je dovelo do 30,9 mlrd. USD deficita u trgovinskoj razmjeni sa inozemstvom samo u plastičnih proizvodima.

Kalupi i prateća oprema

U području kalupa i prateće opreme ostvaren je u 2020. deficit u visini od 1,2 mlrd. USD što je za 17,9 % manje od deficita iz 2019. Vrijednost izvezenih kalupa i prateće opreme porasla je za 0,9  %, a uvoz je pao za 12,9 %. Najveći suficit u ovom je području ostvaren s Meksikom, 332 mil. USD, a najveći deficit s Kanadom, 656 mil. USD.

 Izvezeno je 19,8 % ukupne vrijednosti proizvedenih kalupa i prateće opreme, a uvezeno 64,3 % ukupne vrijednosti novonabavljenih kalupa i prateće opreme. Nabavljeno je za 6,9 %, manje kalupa i prateće opreme u 2020. u odnosu na 2019., s time da su američki proizvođači imali 55,5 % tržišnoga udjela.

Strojevi i ostala oprema za preradu plastike

Područje strojeva i ostale opreme za preradu plastike zabilježilo je u 2020, 2 mlrd. USD deficita u trgovinskoj razmjeni s inozemstvom što je usporedivo s godinom ranije. Izvezeno je za 14,4 %, a uvezeno za 6,5 % manje vrijednosti, dok je najveći suficit zabilježen u razmjeni s Meksikom, 184 mil. USD, a najveći deficit u razmjeni s Njemačkom, 772 mil. USD.

Ukupno je izvezeno 27,5 % proizvedene vrijednosti ovoga područja, a uvezeno 79,4 % vrijednosti kupljenih strojeva i ostale opreme. Ako se uzme u obzir promjena cijena, tada je realna vrijednost nabavljenih strojeva narasla za 100 mil. USD, a domaćih narudžbi za 5 %. Američki proizvođača strojeva za preradu plastike držali su 47,7 % tržišta, što je porast u odnosu na 2019. za 5 posto.

Predviđanja za 2021.

Zbog krize kao posljedice pandemije svjetsko je gospodarstvo zapalo u recesiju. Oporavlja se sporije no što se oporavlja američko i kinesko gospodarstvo. Svi segmenti plastičarske industrije su i dalje pogođeni krizom. Obujam svjetske trgovine, pa i one povezane sa plastičarskom industrijom, ubrzano je rastao prateći rast globalizacije od 2001. do 2008. godine kada je uslijedila kriza svjetskih razmjera, te nakon nje lagani oporavak i stagnacija.

Zbog rasta uvoza američki su proizvođači sve više gubili udio na domaćem tržištu. S dolaskom recesije, uobičajeno je kako se smanjuje uvoz te je vanjskotrgovinska bilanca u početku bolja u korist domaćih proizvođača. Međutim recesija uzrokovana pandemijom je drugačija, Situacija u SAD-u se pogoršavala daleko brže no u drugim zemljama. Naknade isplaćene građanstvu su povećale potražnju za čije se zadovoljenje morao povećati uvoz.

Pitanje je hoće li se trendovi okrenuti u korist domaće proizvodnje te hoće li se davno najavljena potreba povratka proizvodnih kapaciteta u SAD provoditi. Suficit u trgovinskoj razmjeni SAD-a i ostatka svijeta godinama se smanjivao, da bi u 2020. godini prešao u deficit, a glavni je uzrok bio proces preseljenja industrijske proizvodnje, pa tako i plastičarske industrije iz SAD-a. Opasnost pogoršanju situacije čine i najavljeni porezi na plastične materijale i plastične proizvode.

Kretanja u američkoj plastičarskoj industriji u korelaciji su s kretanjima BDP-a. Potrošnja se počela smanjivati već tijekom 2019. zbog trgovinskog rata sa Kinom te je mali pad u 2020. bio iznenađujući. Usporedbom s oporavkom gospodarstva i rastom BDP-a za očekivati je kako će rasti i potrošnja plastike i to po godišnjim stopama od 4,5 % do 2027. Ukoliko ta brojka ne bude ugrožena već spomenutim porezima.

Svjetska kretanja

Za očekivati je kako će rast plastičarskoga sektora u drugim dijelovima svijeta i dalje ozbiljno ugrožavati SAD kako na domaćem, tako i na inozemnim tržištima. Do 2005. moglo se govoriti o SAD-u kao lideru u području plastičarstva. No kineska plastičarska i gumarska industrija su 2020. bile 2,5 puta jače od one u SAD-u.

Potrošnja plastike i gume po pojedinim zemljama vezana je uz broj stanovnika, stupanj razvoja zemlje te postojanje razvijenoga plastičarskoga sektora. Visokoindustrijalizirane zemlje poput Francuske, Njemačke, i SAD-a troše godišnje plastike u vrijednosti od 600 do 1 000 USD po stanovniku, a to se povećava što je zemlja više industrijalizirana.

Indija, koja se smatra zemljom u razvoju zabilježila je prošle godine samo 44 USD vrijednosti utrošene plastike i gume po stanovniku i mada se radi o velikom potencijalnom tržištu teško da će dosegnuti one razine potrošnje koje bilježi Kina. Kina je od 55 USD u 2005. stigla do 459 USD potrošenih plastičnih materijala po stanovniku, ali veliki dio toga je samo prerađen u Kini te izvezen u obliku plastičnih proizvoda.

Najveći izvoznici plastičnih materijala u 2019. bile su redom SAD, Njemačka, Južna Koreja, Saudijska Arabija, te Kina. Kina je u 2019. bila najveći izvoznik plastičnih proizvoda, a slijede Njemačka, te SAD. Mada rast Kine usporava njena dominacija kao prerađivača plastike i gume, te kao potrošača se ne mijenja. Južna Koreja, mada je mnogo manja od Kine ima izuzetno razvijeno područje plastičarstva.

Velika Britanija je u plastičarstvu ostvarila u 2020. 35 mlrd. USD što ju je pozicioniralo na šesto mjesto u svijetu. S obzirom na Brexit i ograničenja trgovinskih veza s Europskom unijom pitanje ja kako će se dalje razvijati situacija u toj zemlji.

Brazil kao najrazvijenije gospodarstvo Južne Amerike nastoji ostvariti svoj potencijal u području plastičarstva. Japan, treće po veličini svjetsko gospodarstvo nastoji zadržati svoju poziciju što je postalo vrlo teško zbog smanjenja stopa gospodarskog rasta te porasta plaća što ga kao zemlju čini manje konkurentnom.

Njemačka, četvrta najrazvijenija svjetska sila nalazi se u sličnoj situaciji kao i Japan. Mada ima visoke plaće, u usporedbi s konkurentnim zemljama ipak bilježi visoke postotke izvoza plastičnih materijala, plastičnih proizvoda, kalupa i strojeva za preradu plastike. No, i njemačko gospodarstvo je doživjelo veliki pad zbog pandemije, za razliku od npr. japanskoga, ipak se počelo oporavljati.

(Izbor: https://f.hubspotusercontent30.net/hubfs/8568633/2021-Global%20Trends%20Report-Summary.pdf)

Dijeli
KOMENTARI
  • comment-avatar
    šumitelj 08/11/2021

    Izvrstan tekst G. Barić. Ovaj portal donosi primjerice ekskluzivne podatke o plastičarskoj industriji diljem svijeta. Stalno se pitam koga to zanima? Poznato mi je da ZG-magazin izdaje “Novosti iz plastičarskog kutka” Koje se dostavljaju na vrlo veliki broj adresa. No, reakcije na članke u Plastičarskom kutku i NIPK-a izostaju. A nazire se da će postati jedino mjesto gdje će se moći pročitati takve vijesti. Neke, koje dolaze u Hrvatsku na jednu jedinu adresu. A prerada plastike u Hrvatskoj napreduje. No, masovni mediji prenose jedino vijesti u kojima se napada plastika. Što uraditi?

    • comment-avatar
      Boris kaže: 08/11/2021

      Zahvaljujemo na konstruktivnom komentaru. Drago nam je ste zapazili naša nastojanja kroz izdanje NIPK, jedinstveno izdanje u RH. Pitanje Vam je također na mjestu, ali na njega je teško dati odgovor.

  • Odgovori

    You have to agree to the comment policy.