Ambrozija prijeti alergičarima

Ambrozija prijeti alergičarima

Hrvatska postaje epicentar najveće koncentracije korovišne ambrozije a samo u Zagrebu za vrijeme njezine cvatnje broj alergičara poraste za 150.000. Brzo se širi i teško suzbija a sjeme u tlu preživljava i trideset godina

Snježana Kratz

Alergijske bolesti sve više uzimaju maha, a kolovoz i rujan najteže padaju osobama alergičnim na peludi korova ponajprije ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) iz porodice Asteraceae. Izdržljiva je to korovišna biljka koja se ubrzano širi prosječno godišnje zauzimajući petnaest četvornih metara prostora . Najveća je prijetnja alergičarima jer bilježi najjače postojeće biljne alergene, a zabrinjavajuće je što neprestano raste broj alergičara na taj korov. Samo u Zagrebu za vrijeme cvatnje ambrozije broj alergičara naraste za 150.000. “Ovog je kišovitog ljeta situacija s peludi ambrozije ipak nešto povoljnija jer su joj koncentracije niske do umjerene kaže za ZG-magazin dr. sc. Ivana Hrga voditeljica Odjela za životni i radni okoliš Zavoda za javno zdravstvo grada “Dr.Andrija Štampar”. Dodaje kako se stanje s peludnim zrncima u zraku u Zagrebu mjeri na dvije istoimene mjerne postaje dok je cijela Hrvatska pokrivena sa sveukupno njih sedamnaest.

Ovih je dana, doznajemo, osim peludi ambrozije aktivna i pelud slabo alergogene koprive odnosno ponešto trava i pelina. Kada je o ambroziji riječ, dr. Hrga otkriva kako je ta biljka poznata još i kao “partizanka”, “limundžik” i “fazanuša”. U Europu je kaže unešena sredinom 20. stoljeća kao ”slijepi putnik” u sjemenu lucerne i pšenice. Epicentar širenja pelinolisne ambrozije je Mađarska, dio Francuske, sjeverna Italija, Austrija, Rumunjska, Srbija i Hrvatska. Taj je korov po prvi puta u Hrvatskoj zabilježen još 1941. godine na području sjeveroistočnog dijela zemlje. Danas je na kontinentu najviše ima između Save i Drave, odnosno u Slavoniji i Baranji. Zabrinjava što se sve više širi i uz morsku obalu pa je ima od Rijeke do Dubrovnika. Posebice joj je omiljeno područje Zadra, otoka Krka, ušća Neretve odnosno Istre te Zagreba i zagrebačke Županije. Potonja je uz Slavoniju zona najveće koncentracije teško istrebljujuće ambrozije i Hrvatska sve više postaje njezin epicentar. Taj korov postao je javnozdavstveni problem jer ambroziju je opasno čupati, kositi ili prolaziti kroz njeno polje za vrijeme cvatnje.

Prilagodljiva i otporna biljka

“Najviše dnevne koncentracije peludi tog korova u zraku bilježe se krajem kolovoza i početkom rujna, dok se alergijske reakcije mogu se (po)javiti već pri koncentraciji do 30 peludnih zrnaca u kubnom metru zraka “ kaže dr. Hrga. Ističe kako je “partizanka” prilagodljiva i otporna biljka kojoj pogoduje suha klima i otvoreni okoliš. Visine je oko 150 cm s dvostruko perastim listovima dužine desetak centimetara sa žućkastim glavičastim cvjetovima na vrhovima stabljike i granama. Vretenastog je korijena i uspravnog stabla razgranatog i prekrivenog s gustim sitnim dlačicama. Listovi ambrozije su tamnozeleni, a naličje im je sivkaste boje. Biljka niče u travnju i cvjetati počinje u srpnju dok joj je vrhunac cvatnje od polovice srpnja do sredine rujna, iako je u pravilu ima do prvih mrazova. Pelud proizvodi u velikim količinama (tijekom pet sati jedna zrela biljka proizvede čak osam milijuna peludnih zrnaca) a oprašivanje obavlja pomoću vjetra koji zrnca raznosi i nekoliko stotina kilometara.

Svaka biljka prosječno proizvede 60.000 izdržljivih sjemenki koje u tlu i pod najnepovoljnijim uvjetima (poput smrzavanja) mogu preživjeti 30 godina. Koncentracija peludi ovisi i o dnevnim klimatološkim uvjetima pa ambrozije nekada ima od jutra do večeri. Liječnici zato alergičarima savjetuju da se po dolasku iz prirode istuširaju, operu kosu i promijene odjeću, a namještaj u stanu za vrijeme cvatnje ambrozije trebaju prekriti plahtama kako se peludna zrnca na njemu ne bi zadržala. Kućne ljubimce treba dodatno dobro iščetkavati te je najvažnije stalno se informirati o kretanjima peludnih alergena što se može obavit i preko besplatne mobilne aplikacije Alergo Alert. “Više informacija o tom sustavu, peludnom kalendaru i bio prognozi može se dobiti na stranciama Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar”, otkriva dr. Hrga dodajući kako alergičari odlazak u prirodu trebaju izbjegavati za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena pa za takve šetnje valja izabrati dane nakon kiše, jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže. Rublje, za vrijeme visokih koncentracija peludi ne treba sušiti na zraku a nije preporučljivo iz kuće izlaziti bez sunčanih naočala i koliko je moguće pokrivala za glavu (šeširi,kape,marame).

Osamdeset posto alergičara dobije astmu ili bronhitis

Promjena klime ali i nezdrava prehrana dijelom su razlozi porasta alergijskih bolesti koje su se na ljestvici društvenog pobola svrstale odmah iza ubojitih, kardiovaskularnih. U Hrvatskoj svaka deseta osoba pati od alergije na pelud ambrozije dok u svijetu općenito od alergija boluje deset posto populacije. Gotovo 80 posto alergičara razvije i bolesti dišnog sustava od astme, bronhitisa i drugih. Dr. Hrga kaže kako alergija predstavlja promijenjenu reakcijsku sposobnost organizma na strane tvari odnosno reakcija je to između strane bjelančevine (alergen) i vlastite bjelančevine (protutijelo). Organizam se, kaže ona, preko imunološkog sustava štiti od raznih bolesti stvaranjem antitijela ponajprije protiv bakterija i virusa te kod alergičara reagira stvaranjem antitijela i na one tvari koje među ostalim nisu štetne. Alergije mogu zahvatiti respiratorni sustav (inhalacijske), nerijetko očnu sluznicu, probavni trakt i kožu.

Kod respiratornih najčešće je riječ o alergiji na peludi odnosno peludnoj hunjavici kao njezinom najučestalijem obliku. Smatra se da svaki deseti čovjek pati od peludne hunjavice koju karakteriziraju svrbež, peckanje i suzenje očiju, svrbež ždrijela, nadražajni kašalj, kihanje i vodeni iscjedak iz nosa. Često počinje kao alergija na pelud trava, kasnije se može javiti i na pelud(i) stabala i korova. Kada je riječ o protutijelima koja su odgovorna za nastanak alergijske reakcije treba znati da ona pripadaju skupini imunoglobulina E (IgE) a osobe s povišenim IgE vrijednostima antitijela nazivaju se atopičari . Ako je jedan roditelj atopičar za 30 posto raste rizik da to bude i dijete. Ako su to oba roditelja, rizik je veći za 80 posto. Majke, doznajemo, češće sklonost alergiji prenose na sinove, dok statistike kazuju kako jedno od sedmero djece u svijetu u slučaju alergija boluje od astme koja u osamdeset posto slučajeva počinje prije pete godine. Inhalacijske alergije aktiviraju se u proljeće i ljeto kada se javlja polinacija biljaka. Dijagnostika alergija ponajprije se obavlja ubodnim tzv. „prick“ kožnim testom kada se na unutrašnju stranu podlaktice ubrizgaju male količine određenog alergena. Ukoliko se nakon pola sata počinje razvijati crvenilo šireći se u krug riječ je o alergološkoj reakciji. Osim na peludi trava, korova i drveća testiranja se provode na alergije na dlaku životinja,grinje, kućnu prašinu ali i na hranu, lijekove, nakit i drugo.

Novčane kazne za zakorovljene privatne posjede

Kada je o inhalacijskim alergijama riječ u Hrvatskoj postoje dva vegetacijska pojasa: kontinentalni sa cvatnjom lijeske u veljači, breze u ožujku i travnju, trava u svibnju i lipnju te korova u srpnju, kolovozu i rujnu. Primorski je pojas obuhvaćen s cvatnjom masline, crnog bora i čempresa u veljači i ožujku, trava u travnju i svibnju, a korova, ponajprije crkvine, tijekom cijele godine. Kada je riječ o dijagnozi cjelogodišnjeg alergijskog rinitisa (upale nosne sluznice) ili perenijalnog rinitisa, valja znati da je to alergijski nadražaj sluznice nosa koji traje cijele godine a simptomi su isti kao kod sezonskog rinitisa ili peludne hunjavice.

Ambrozije ima na napuštenim staništima poput željezničkih pruga, cesta, putova a često raste i na poljoprivrednim nasadima suncokreta, šećerne repe, kukuruza, soje i krumpira. Najdjelotvornije se uklanja mehanički odnosno pravovremenim uništavanjem biljke čupanjem korijena ili košenjem, i to prije cvatnje. Agrotehničke mjere taj korov suzbijaju na većim površinama gdje se preporučuje njezina košnja. Kako bi pomogli građanima u slučaju zakorovljenih, ali isključivo javnih površina obraslih ambrozijom u Zagrebu se može nazvati i telefon Zrinjevca “Zrinkofon” o1 6598 891 ili 6598 – 892 od 9 do 15 sati kako bi njihovi djelatnici izašli na teren i uklonili korov. Može se javiti i na telefon Gradskog ureda za poljoprivredu o1 658 5601 ili 658 5628. U slučaju privatnih parcela građani su sami dužni uklanjati alergogeni korov jer su u drugom slučaju predviđene novčane kazne. Kako je svojedobno na udaru ambrozije prva bila Osječko – baranjska županija, posebice grad Osijek, još je 2000. godine taj grad prvi počeo s mjerenjem čestica ambrozije u zraku. Ta je županija i u Saboru inicirala donošenje Uredbe o obaveznom čišćenju ambrozije sa zakorovljenih poljoprivrednih površina. Grad Zagreb začeo je svojedobno i akciju Zagreb bez ambrozije kada su se organizirano čistile zakorovljene gradske površine.Nemalo su s tim korovom prednjačili Lanište, Žitnjak, Dubrava odnosno Trešnjevka.