Aldous Huxley i Vrli novi svijet

Aldous Huxley i Vrli novi svijet

Huxley je svoj roman napisao 1931., a tridesetak godina kasnije vratio mu se tekstom Brave New World Revisited (1958.), odnosno raspravom koja se bavi pitanjem je li stvarni svijet postao sličan onom opisanom u romanu. Zaključak je bio porazan

Po izlasku roman Vrli novi svijet izazvao je brojne kontroverze. U Irskoj 1932. godine roman je bio zabranjen, dok je 1980. povučen iz škola u Milleru, Missouri.

Vrli novi svijet je distopijski roman. Radnja je smještena u London u 26. stoljeće, točnije u 2540., odnosno u 632. godinu Fordove ere (kako se spominje u knjizi). U ovom romanu društvo je oblikovano kroz eugeniku i učenjem u nesvjesnom stanju (hipnopedija). Također, društvo je hedonističko te teži postizanju sreće putem konzumerizma, promiskuitetnog seksa i droge pod imenom soma. Ostvarivanje sreće potpomognuto je otklanjanjem čestih izvora ljudskog “nezadovoljstva” poput obitelji, umjetnosti, književnosti, filozofije, religije i dr.

Porođaj, nešto što je sasvim normalno, ovdje predstavlja nešto odvratno i ponižavajuće za ženu. Riječi poput mama, otac, dom, obitelj, roditelji smatraju se nepristojnim. Monogamija i izlasci su nepoznanica, jer svatko pripada svakome, a emotivni odnosi i dugotrajne veze smatraju se nepristojnim. U ovome romanu čovjeka se postavlja u infantilnu fazu, a djecu se stavlja u okolnosti primjerene odraslima. Svi su stanovnici – sretni potrošači.

Čini se da je Bernard Marx jedini koji osjeća čudnu čežnju za bijegom od programirane sreće i užitka. Možda je lijek za njegove nevolje posjet jednomu od nekoliko preostalih rezervata za “divljake”, u kojima se može živjeti starim, divnim, nesavršenim načinom života.

O autoru

Aldous Huxley 1954.

Engleski pisac Aldous Leonard Huxley preminuo je 1963. u Los Angelesu. Rođen je 1894. u pokrajini Surrey u Engleskoj, potomak obitelji već iskazane u znanosti i edukaciji. Pohađao je školu s namjerom da postane doktor, dok su njegov brat i polubrat postali biolozi, ugledavši se na djeda, Thomasa Henryja Huxleya, znanog po nadimku ‘Darwinov bulldog’.

Nakon smrti Huxleyeve majke kad mu je bilo četrnaest i bolesti koja ga je zadesila 1911., zbog koje mu je trajno oštećen vid, mora napustiti školovanje, no nastavlja učiti čak i u periodu od par godina kad je bio gotovo potpuno slijep, i poslije, nakon što mu se nešto vida vratilo. Završio je studij engleske književnosti na Oxfordu 1916., no dvije godine ranije još jedna tragedija, samoubojstvo njegova brata, obilježila mu je život i djelo.

Sve ovo nagnalo ga je da se posveti pisanju. Putovanja Europom iznjedrilo je poznanstva s George Orwellom (kojega je upoznao kad mu je na Etonu predavao francuski).

U pedesetima prošlog stoljeća, Huxley se preselio u SAD i u to vrijeme počeo se sve više interesirati za okultni misticizam i psihodelike.

Tada je stupio u svoj drugi brak, s Laurom Archerom, koja je kasnije napisala njegovu biografiju pod imenom This Timeless Moment.

Od nje saznajemo i o njegovoj smrti, koja je uzrokovana rakom dijagnosticiranim 1960. Preminuo je u svojoj kući, u društvu supruge koja mu je na njegov zahtjev dala 100 mikrograma LSD-a, nekoliko sati nakon injekcije.

Umjesto zaključka:

Huxley je svoj roman napisao 1931., a tridesetak godina kasnije vratio mu se tekstom Brave New World Revisited (1958.), odnosno raspravom koja se bavi pitanjem je li stvarni svijet postao sličan onom opisanom u romanu. Zaključak je bio porazan: svijet postaje vrli novi znatno brže nego je to pretpostavljao.

Priredio: Ivan Remeta (Johnny)

Komentiraj

*