Akcija kojom se namjerava podići razina prometne kulture biciklista

»Edukacija je najvažnija«, naglasila je Darinka Jug ističući da već šest godina postoji besplatna škola za edukaciju biciklista, ali je nažalost njihov odaziv slab. A problem je dodaje, što mnogi u prometu misle da sve znaju, uključujući i bicikliste

U sklopu Europskog tjedna mobilnosti u Parku Stara Trešnjevka i Ozaljskoj ulici u subotu je uprizorena pokazna šetnja kako bi se senzibilizirala javnost, ponajprije biciklisti da odgovorno voze i paze na slijepe pješake koje ugrožavaju nesmotrenom vožnjom. Uz radne terapeute i članove Udruge slijepih Zagreb, građane su poučavali i predstavnici Gradske uprave.

»Ovo je tek početak aktivnosti kojima će se ubuduće javnost senzibilizirati, a ponajprije educirati biciklisti. Posebice oni koji neodgovorno voze ne mareći za pješake, nemalo slijepe osobe, ali i druge s kojima dijele pješački pločnik«. Poruka je to predstavnika Grada na čelu sa Darinkom Jug.

Akcija je upriličena u sklopu Europskog tjedna mobilnosti pod motom »Krećite se s nama«, koji je završio u nedjelju Danom bez automobila.

Ne razlikuju biciklističke staze od traka vodilja za slijepe

Nekolicina okupljenih iznijela je svoje pješačke probleme i kako su rekli »bliske susrete« s biciklistima, od kojih neki trebaju itekakvu edukaciju jer ne razlikuju biciklističke staze od primjerice traka vodilja za slijepe.

»Kako bi se pripomoglo u rješavanju tog problema organizirana je svojevrsna akcija osvješćenja u trešnjevačkom parku«, kaže Darnika Jug koja najavljuje da će se ona nastaviti i ubuduće jer »trebamo poraditi na sigurnosti svih sudionika u prometu, a nemalo osoba koje ne vide«.

Grad surađuje s Udrugom slijepih Zagreb i ponajprije kada je riječ o postavljanju zvučnih signalizatora na frekventnim križanjima i pješačkim prijelazima, za što im Udruga proslijedi prioritetne lokacije a »dečki« iz Odjela semaforizacije to odrade na terenu. »Edukacija je najvažnija«, naglasila je Darinka Jug ističući da već šest godina postoji besplatna škola za edukaciju biciklista, ali je na žalost njihov odaziv slab. A problem je dodaje, što mnogi u prometu misle da sve znaju, uključujući i bicikliste.

»Sada probijamo led, uspostavljamo na terenu pravovaljano i odgovorno ponašanje jednih prema drugima. Želimo mijenjati stavove i razvijati svijest sugrađana posebice prema slabijima. Nismo ovdje da dokazujemo tko je kriv a tko ne, već smo tu da mijenjamo stavove«, istakla je Jug.

Okupljeni su bili pomalo razočarani što nije bilo više predstavnika medija, odnosno uopće biciklističkih udruga, ljudi iz komunalnog redarstva, ali i policije.

Zagreb ima 277 kilometara biciklističkih staza

Krešimir Miletić iz Gradskog ureda za osobe s invaliditetom ustvrdio je, kako iako Grad Zagreb ima 277 kilometara biciklističkih staza, njih treba još, kao i edukacijskih kampanja. Ponajprije kroz sustav škola jer odgovornoj vožnji i kulturi uči se odmalena. Smatra da bi svoje aktivnosti koliko je to moguće trebala pojačati i policija, to više jer Zagreb broji 11 % osoba s invaliditetom.

»Nemalo građana Zagreba susreće se s nekom vrstom invaliditeta u bližoj ili daljoj okolici, pa sukladno tome treba poraditi na javnim akcijama, zakonskom postupanju, penalizaciji i dr.«, naglasio je. Dodao je da u poučavanje treba krenuti s djecom jer onda će sve imati smisla, baš zbog činjenice da je djeci prvi kontakt s biciklom upravo u djetinjstvu.

Među sudionicima na senzibilizaciji javnosti bila je i Ana Petrinec, radna terapeutkinja i volonterka Udruge slijepih Zagreb. Ona je okupljenima prikazala pravovaljani hod s bijelim štapom, za što je rekla kako se njegova putanja kretanja određuje po visini osobe. To se pomagalo uz pomoć palca i kažiprsta drži „po sredini tijela”, odnosno njime se po tlu kreće lijevo, sredina, desno. Ako se slijepoj osobi u tom kretanju na putu ispriječi parkirani automobil ona gubi prvotnu odrednicu odnosno luk kretanja se skraćuje. Biciklist primjerice, rekla je Petrinec, tada neće i ne može znati radijus kretanja slijepoga. Stoga je potrebno da svi sudionici prometa (na)uče jedni od drugih kako bi svi bili sigurniji.

Kada se pred vozačem bicikla nađe slijepa osoba on bi trebao pozvoniti, stati i upozoriti je da je ispred ili iza nje. Radna je terapeutkinja kazala i kako dio Trešnjevke gdje su se okupili, nema dovoljno biciklističkih staza pa i to stvara teškoće, jer ona to itekako zna, budući je i biciklistica, romobilistica i vozačica automobila.

U osvješćivanju javnosti angažirala se i Udruga slijepih Zagreb čiji je direktor mr. sc. Goran Denis Tomašković kazao kako su im ciljana skupina edukacije uvelike dječji vrtići i škole, jer važno je da klinci dožive uprizoreno baš kako je to bilo u Centru za školovanje pasa vodiča i mobilitet Silver, gdje su kroz druženje sa psima djeca istodobno učila o drukčijima, odnosno slijepim osobama. Tomašković je mišljenja kako bi u budućnosti trebalo pripremiti i literaturu o slijepima i biciklistima koje u naravi manjka.

Snježana Kratz