Na današnji dan – 7. rujna 1829. rodio se Friedrich August Kekulé von Stradonitz, njemački kemičar. Kekulé je predavao kemiju na Sveučilištu u Heidelbergu, na Sveučilištu u Gentu te od 1865. godine na Sveučilištu u Bonnu.
Spoznajom o četverovalentnosti ugljikovih atoma (1858.) i načinu njihova spajanja (istodobno s A. S. Couperom) pridonio je razumijevanju organskih alifatskih spojeva i utemeljenju moderne strukturne teorije u organskoj kemiji. Njegova koncepcija prstenaste strukture benzena (1865. god.) bila je od velike važnosti za razvoj kemije aromatskih spojeva.
Profesor Kekulé je istraživao živin fulminat, nezasićene karboksilne kiseline i tiokiseline.
Godine 1865. predložio je strukturu molekule benzena kao heksagonalni prsten koji se sastoji od šest atoma ugljika s naizmjeničnim jednostrukim i dvostrukim ugljik-ugljik vezama. Takva struktura kaže da bi benzen trebao biti vrlo reaktivan ali to nije slučaj. Danas je poznato da je struktura benzena doista šesterokutna, kod koje su sve C-C veze jednake i čija se duljina nalazi između onih za jednostruku i dvostruku vezu. To je objašnjeno time da se π-orbitale susjednih ugljikovih atoma preklapaju i tvore delokaliziranu molekulsku orbitalu koja se proteže oko prstena, dajući mu dodatnu stabilnost i sukladno tomu smanjenu reaktivnost. To je razlog zašto se strukturna formula benzena predstavlja kao šesterokut s krugom u sredini koji predstavlja delokalizirane elektrone.
Vrlo je zanimljiva činjenica da su od prvih pet Nobelovih nagrada s područja kemije čak tri nagrade osvojili Kekuléovi studenti.
Profesor Kekulé je preminuo 13. srpnja 1896. u Bonnu.
Naslovna slika: Poštanska marka s likom Augusta Kekuléa, tiskana 1979. u Njemačkoj Demokratkoj Republici (DDR) povodom 150. godišnjice njegova rođenja.
Pripremila: M. Funda
Ima jedna zanimljivost s njegovim prezimenom. Kekule nije Francuz nego je neki njegov predak dodao akcent na e da ga Francuzi ne bi čitali Kekul. Inače, uvijek me fasciniralo koliko se o molekulama moglo znati dok ih nitko nije mogao “vidjeti”, pa ni njihovo postojanje egzaktno dokazati.
Sakva čast za ovakve priloge. Time jača ugled Portala.
Poštovani čitatelju, hvala Vam na komentaru i podršci.